Superbogati u Davosu: "Uvedite nam poreze!"

"Iznenađeni smo što ne možete odgovoriti na jednostavno pitanje koje vam postavljamo tri godine: Kada ćete oporezovati ekstremno bogate?" Ovo pitanje dolazi od učesnika online kampanje "Ponosan što plaćam više", koja je usmjerena prema šefovima država i vlada na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. U srijedu su aktivisti predali otvoreno pismo - pozivajući na  povećanje poreza za superbogate  širom svijeta.

"Povratak u normalnost"

Ono što je u ovoj kampanji posebno je činjenica da su njeni učesnici i sami među najbogatijim ljudima na svijetu. 260 milijardera i milionera okupilo se u znak protesta protiv sve veće globalne društvene nejednakosti. Došlo je do "prelomne tačke", pišu inicijatori i dodaju:  "Troškovi za našu ekonomsku, socijalnu i ekološku stabilnost su ogromni - i nastavljaju da rastu svakim danom. Ukratko: moramo djelovati odmah!"

Njihovi zahtjevi, kako kažu,  nisu radikalni, već prije "povratak u normalnost". "Ekstremno i neproduktivno bogatstvo” moglo bi se transformirati u "investiciju za našu demokratsku budućnost”.

Potpisnici ove kampanje su iymeđu ostalih i Valerie Rockefeller, Abigail Disney i Austrijanka Marlene Engelhorn, čija je porodica svojevremeno osnovala njemačku hemijsku kompaniju BASF. Svi su naslijedili većinu multimilionskog bogatstva a da za to nisu morali raditi. I svi oni ne misle da je to u redu.

Merlene Engelhorn, koja je kritikovala činjenicu da u Austriji ne postoji porez na nasljedstvo, nedavno je dospjela na naslovne strane želeći da se 25 miliona eura iz njenog nasljedstva "preraspodijeli" društvu. Na njenu inicijativu trenutno se formira "Vijeće građana" koje će odlučiti o tačnom korištenju novca "u interesu društva".

Bogati ljudi postaju sve bogatiji

Zapravo,  jaz između bogatih i siromašnih je sve veći širom svijeta.  Prema "Svjetskom izvještaju o nejednakosti 2022" ("World Inequality Report 2022"), više od trećine ukupnog privatnog bogatstva, akumuliranog od sredine 1990-ih, otišlo je onima koji već spadaju u najbogatiji postotak ljudi na svijetu. Nasuprot tome, na polovinu svjetske populacije, odnosno četiri milijarde najsiromašnijih ljudi, otpada samo dva posto dodatnog bogatstva. U 2020., nakon izbijanja pandemije COVID-a, udio milijardera u raspodjeli globalnog bogatstva porastao je više nego ikada ranije.

Na međunarodnom planu već je bilo  nekoliko pokušaja da se njihova izuzetno velika imovina jače oporezuje.  Tokom kampanje za predsjedničke izbore u SAD 2019., američka senatorka Elizabeth Warren predložila je uvođenje poreza na imovinu preko 50 miliona dolara.

Velike prepreke za veće poreze

Ali politička implementacija nije tako laka. "Potpisnici peticije u Davosu su prvenstveno nasljednici koji ne vode aktivno svoje kompanije i zbog toga se osjećaju nelagodno zbog velikog bogatstva, koje nisu sami izgradili", objašnjava Stefan Bach, porezni stručnjak na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu. "Ovo su sada više pojedinačni glasovi.”

Jer, ogromna većina super-bogatih je suzdržana. Štaviše, postoji veliki politički otpor poslovnih udruženja, koja su svojim lobističkim radom dobro povezana sa najvišim političkim krugovima. U Njemačkoj je to prvenstveno Udruženje porodičnih preduzeća.

„Najveći dio te veoma velike imovine je vezan za preduzeća", kaže Bach. Veći porezi, tvrde udruženja, mogli bi ugroziti investicije i radna mjesta ili čak dovesti do toga da nasljednik niti ne krene u poslovnu sukcesiju. "Ovo u velikoj mjeri guši političke debate o porezima na bogatstvo ili nasljedstvo", kaže Bach.

Državne inicijative nemaju šanse?

Generalno, teško je ići na samostalnu akciju na državnom nivou kada je u pitanju oporezivanje izuzetno velikog bogatstva. „Veće, međunarodno pozicionirane kompanije i superbogati sviraju na klavijaturi međunarodnog poreskog prava", kaže Bach. Milijarderi bi relativno lako mogli da presele svoje prebivalište u poreski povoljne strane zemlje. "A ako se na kraju iscjedi samo neko hrabro njemačko preduzeće srednje veličine, koje je vjerno ostalo u zemlji, onda od toga ništa nismo dobili", ističe Bach.

On dodaje i da je moguće generirati dodatni novac za državnu kasu svojevrsnom kombinacijom povećanja poreza bez nanošenja veće ekonomske štete. "Najbolje je to učiniti na međunarodno koordiniran način", dodaje ovaj njemački porezni stručnjak. U 2021. godini su zabilježeni početni uspjesi u suzbijanju utaje poreza od strane velikih korporacija. Preko 130 zemalja, na koje otpada 90 posto globalne ekonomske proizvodnje, dogovorile su minimalnu poresku stopu od 15 posto za privredne kompanije. Na taj način oni žele spriječiti da velike međunarodne korporacije  jednostavno migriraju u zemlje s povoljnijim poreskim stopama.

Prošle godine je nekoliko euro-parlamentaraca poduzelo sličan korak za uvođenje globalnog minimalnog poreza na izuzetno visoko privatno bogatstvo.

Stefan Bach, međutim, ne veruje da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti - što može biti i zbog opšteg pomjeranja udesno u Evropi. „Praktično više nema ljevičarske većine", kaže Bach. Kada je riječ o mjerama porezne politike, uvijek morate pokrenuti konzervativne ili liberalne stranke, koje su po svojoj prirodi zapravo naklonjene poduzetnicima. Stefan Bach je uvjeren da se u Njemačkoj "u dogledno vrijeme ništa neće promijeniti a na međunarodnom planu je tako nešto još teže usaglasiti".

Ovaj tekst je izvorno objavljen na  njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu