Sve manja solidarnost Arapa sa Palestincima

Za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nije bilo dovoljno razloga za retoričku vatru. Arapska liga je na samitu u Kairu kritikovala odluku američkog predsjednika Trumpa da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela i premjesti tamo Ambasadu SAD-a. Ministri vanjskih poslova Arapske lige su zatražili od SAD-a da revidira odluku. Ona, kako su naglasili, predstavlja "opasnu povredu međunarodnog prava i podstiče nasilje u regionu". O konkretnim koracima se političari nisu mogli dogovoriti. Zahtjevima libanskog šefa diplomatije Gebrana Bassila za političkim i ekonomskim sankcijama ostali ministri se nisu mogli priključiti.

A Erdogan je odmah po završetku samita u Kairu dolio ulje na vatru. Izrael je "teroristička država", izjavio je u nedjelju pred pobornicima u mjestu Sivas u srednjoj Anatoliji. Dodao je i da se Jerusalim "neće predati zemlji dječijih ubica".

Izjave turskog predsjednika nisu bile slučajne i dobro su ukalkulisane. Sredinom naredne sedmice Erdogan je domaćin vanrednog samita Organizacije za islamsku kooperaciju  (OIC) u Istanbulu. Savez koji okuplja 57 zemalja gleda na sebe kao na "kolektivni glas muslimanskog svijeta". Erdogan je trenutno predsjedavajući OIC-a. Sa njegovim izjavama će se OIC morati pozabaviti najkasnije za nekoliko dana.

Nesloga u arapskom svijetu

Nije isključeno da Erdogan koristi samit kako bi se stavio na čelo onih koji nisu zadovoljni umjerenim stavom, koji zastupa Arapska liga. S jedne strane, mnogi političari u regionu suzdržano su se izjasnili o Trumpovoj odluci, piše palestinski publicista Abdel Bari Atwan za online-portal "Rai al-Youm". Ali to bi moglo ukazivati i na procjep koji postoji u arapskom i islamskom svijetu.

Koliko je dubok taj procjep, još se ne zna. Islamistički Hamas je u Pojasu Gaze pozvao doduše na treću Intifadu. Palestinsko vođstvo na Zapadnoj obali (rijeke Jordan) okupljeno oko Mahmuda Abasa nije se priključilo tom pozivu. Zadovoljilo se pozivom na "Tri dana bijesa", tokom kojih bi Palestinci trebali ostati mirni. Mnogi stanovnici Zapadne obale ispoštovali su taj apel. Ministarstvo zdravlja u Ramali je u nedjelju objavilo da je prilikom demonstracija povrijeđeno 1.250 Palestinaca,  od toga 150 od hitaca, ispaljenih od strane izraelske vojske. Protesti su bili puno žešći u Pojasu Gaze. Na granici sa Izraelom poginula su dva demonstranta. Tokom izraelskih napada nakon ispaljivanja dvije rakete iz Gaze poginula su još dvojica Palestinaca.

U mnogim arapskim i evropskim zemljama izbili su protesti zbog odluke Trumpa u pogledu Jerusalima. Šeik Al-Azhar, koji je veoma uticajan i veliki vjerski autoritet u sunitskom svijetu i patrijarh egipatskih Kopta su saopštili da više neće primati u posjetu američkog potpredsjednika Mike Pence-a, čija je posjeta Bliskom istoku planirana za kraj decembra. Ali reakcija političkog vrha je bila mlaka i prevladavao je pretežno suzdržan ton.

Strah od pobuna

"Kako međunarodna zajednica tako i arapske vođe još jedan put ignorišu vrisak Palestinaca za pravdom", piše novinarka Mariam Barghouti na internet-stranici TV-stanice Al-Jazeera. "Uzrok je strah od još jedne pobune, od novih protesta ili nestabilnosti."

Postoje i drugi razlozi za suzdržanost političke elite u arapskom svijetu. Egipat je hitno upućen na finansijsku pomoć iz SAD-a. Činjenica da je ova pomoć bila suspendovana s obzirom na katastrofalno stanje sa ljudskim pravima u Egiptu, još je jedan razlog za vladu Al Sisija da ne ide na preveliku distancu sa Trumpovom administracijom.

Saudijska Arabija je ekonomski jako povezana sa SAD-om. Ova zemlja vodi borbu za prevlast sa svojim smrtnim neprijateljem Iranom, ali i u Jemenu i u Siriji i pri tome je upućena na pomoć SAD-a.     Iz istog razloga Saudijska Arabija sve se više povezuje sa Izraelom. Obje zemlje se podjednako osjećajuju ugroženima od strane Teherana. Stoga je kraljevska kuća u Riadu dala upute medijima u zemlji da oprezno izvještavaju o Trumpovoj odluci. 

"I dok se arapske vođe i dalje kunu u palestinsku stvar, ona je izgubila na značaju, piše "New York Times". "Palestinsko pitanje su zamijenili ustanci u arapskim zemljama, rat u Iraku, Siriji, Jemenu, prijetnja od strane "Islamske države" kao i utrka između Saudijske Arabije i Irana za prestiž u regionu. Zemlje Perzijskog zaliva, koje su momentalno zabavljene odmjeravanjem snaga sa Iranom, spoznale su da se njihovi interesi sve više podudaraju sa interesima Izraela. Za solidarnost sa Palestincima, s obzirom na te interese, nema više puno prostora.

Trump ide na ruku ekstremistima

Upravo to bi moglo dovesti do novih napetosti, piše američko-palestinski novinar Rashid Khalidi za britanski "The Guardian". "Šta god pričali arapski diktatori i apsolutistički monarsi, ovisni od finansijske pomoći SAD-a, ljudi u regionu stoje iza Palestinaca po pitanju Jerusalima."

Još uvijek se ne zna kako će se artikulirati i ispoljiti njihov bijes. U najgorem slučaju moglo bi doći do ideološkog radikaliziranja slojeva stanovništva. Trumpova odluka, kako "New York Times" citira bivšeg egipatskog šefa diplomatije Nabila Fahmy-ja, "nanijeti će ogromnu štetu američkom imidžu i interesima u regionu. Trump ide na ruku ekstremistima i teroristima i daje im municiju, koja im je potrebna."