Sve više neprijatelja Ustava
22. maj 2019
Njemačka je stabilna demokratija. U to niko ozbiljno ne sumnja. Pa ipak čovjek se može uplašiti i zabrinuti kada prelistava godišnji izvještaj Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV). Aktualno izdanje je debelo kao veći roman: 359 stranica. Sadržaj je na nekim stranicama kao triler jer je riječ o ubistvima i teroru, špijunaži i sabotaži. Priče međutim nisu izmišljene, one su stvarne. I one uposlenicima u Službi za zaštitu ustavnog poretka sve više stvaraju glavobolju jer postoji sve više neprijatelja liberalno-demokratskog ustavnog uređenja.
Nekoliko primjera: 24 000 desničarskih ekstremista, 29 000 ljevičarskih ekstremista, 10 800 selefija. Spektar je široko rasprostranjen. Kreće se od klasičnih nacista preko marksista starog kova do inozemnih organizacija kao što su kurdska Partija radničkog pokreta i Muslimanska braća. Mnoge od njih slove kao spremni na nasilje. Unatoč tim umirujućim brojevima i pronalascima niko se ne mora brinuti kada je riječ o opstanku Savezne republike Njemačke.
Stari i novi desničari
Doduše klima u društvu je od početka izbjegličke krize 2015. godine postala znatno oštrija, ali sasvim velika većina i dalje stoji čvrsto na temeljima demokratije i Ustava. Međutim sigurnosnim službama kao što je Služba za zaštitu ustavnog poretka u međuvremenu teško pada odvojiti žito od kukolja. Pojedini miljei su postali nepregledni. To posebice važi za krajnji desničarski spektar.
Sveukupno gledano ipak scena slovi da je opasnija nego ikada ranije. Osim NPD-a postoje stranke kao što je "Desnica" i "Treći put" i grupacije koje je teško svrstati kao "Pokret identiteta" i "Reichbürger". Skoro svi su nacionalistički orijentirani i odbijaju useljavanje. "Reichbürger" čak negiraju postojanje Savezne republike Njemačke i odbijaju svaki kontakt sa državnim službama.
Na vrhu ljestvice opasnosti: islamisti
No čak i stranke zastupljene u Bundestagu mogu se naći u fokusu Službe za zaštitu ustavnog poretka. Tako je od 2007. do 2014. Lijeva stranka bila promatrana od strane Službe, a posljednjih se mjeseci razmatra i mogućnost da se mjera promatranja službeno primjeni i na desnopopulističku Alternativu za Njemačku (AfD). Njoj se djelomice pripisuju bliski kontakti u ekstremnom miljeu. I u lijevom spektru obavještajna služba za unutarnja pitanja je registrirala veze između protesta i ekstremista. Polazna tačka bi mogle biti tako različite teme kao što su zaštita okoliša i nedostatak stanova koje u određenim krugovima vode ka radikalizaciji.
Najveća opasnost ipak dolazi od religijskog radikalizma, prije svega od terorističke milicije "Islamska država". Ona na internetu intenzivno provodi propagandu i na njemačkom jeziku. "I pri tome i dalje poziva na napade na zapadne ciljeve", kaže predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Thomas Haldenwang u intervjuu za Deutsche Welle. "I mi nažalost poznajemo i dovoljno islamističkih i terorističkih osoba koje slijede ove planove za napade", kaže on.
"Još nikada izazovi u svim područjima ekstemizma i terorizma nisu bili tako veliki, ali smo pripremljeni na to", kaže Haldenwang. "Unatoč tako velikom stepenu prijetnje država i društvo se nalaze u izvrsnom stanju", ocjenjuje on. Moramo se samo, kako kaže Haldenwang, pobrinuti za to da tako ostane. "Služba za zaštitu ustavnog poretka tome doprinosi sa svojim mogućnostima", kaže Haldenwang.
"Sigurnosni zakoni su relativno jeftini"
U borbi protiv ekstremista i terorista su od početka ovog tisućljeća promijenjeni brojni zakoni. S obzirom na to da se komunikacija sve više odvija na internetu sigurnosne službe zahtijevaju više mogućnosti za pristup internetu. U krajnjoj liniji službe žele uživo slušati i gledati šta osumnjičeni eventualno smišljaju. No borcima za zaštitu građanskih prava nadziranje kompjutera, smartphona i stanova ide predaleko. Brojne tužbe podignute zbog toga na Sudu za zaštitu ustavnog poretka su bile uspješne.
Društvo za prava na slobodu prebacuje zakonodavcu da ne ulaže dovoljno napora. "Strahovi se brzo raspiruju i sigurnosni zakoni su relativno jeftini", kaže ekspert za osnovna prava Bijan Moini u razgovoru za DW. On smatra je puno skuplje zaposliti dodatne policijske snage i upravo puno povoljnije donijeti novi zakon sa novim ovlastima. Politika želi dati stanovništvu osjećaj sigurnosti, kaže on. "Kroz to nastaje i poticaj da se uvijek ide na granice Ustava i ponekad i preko", kaže Moini.
Služba za zaštitu ustavnog poretka želi stići u "moderno doba"
Ovaj doktor pravnih nauka na jednom primjeru ilustrira zašto on neke intervencije u ustavnom pravu smatra tako opasnim: Jedan demonstrant slučajno dođe u kontakt sa nekim koga policija drži na oku kao ekstremistu. On odmah slovi kao kontakt osoba i može sam postati žrtva nadgledanja iako je potpuno bezgrešan, objašnjava Moini. Sve moguće informacije završavaju u bazi podataka. Ljudi sve više bivaju procjenjivani: "Kada se skeniraju njihove automobilske tablice i lice ili automatski procjenjuju podaci o avionskim putnicima." Sve više se, kako on kaže, polaže vrijednost na to da se predviti šta ćemo sljedeće uraditi.
Sa gledišta Društva za prava na slobodu ovaj trend je dugoročno nespojiv sa njemačkim Ustavom. "To će potresti temelje", kaže Moini. "Posebice kada je riječ o slici čovjeka koji je slobodan na kojoj se Ustav baziran". Profesionalci za sigurnost kao što je predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Haldenwang to po prirodi vide drugačije. On želi doći u "moderna vremena kako bi spriječio opasnosti za našu zemlju". Pri tome on u prvoj liniji misli na alate za nadzor na internetu.