Svi zastupnici Beograda osporavali su tvrdnju Sarajeva da je u BiH između 1992. i 1995. godine počinjen genocid

Vlada u Sarajevu je prije punih 13 godina podnijela tužbu, tražeći da se tadašnja SR Jugoslavija proglasi odgovornom za genocid nad nesrpskim stanovništvom BiH u ratu od 1992. do 1995. i obaveže na plaćanje odštete. Postupak u ovom međunarodnom sudu, pred čijim petanaestočlanim vijećem se rješavaju sporovi među državama.

Pravni zastupnici SCG su imali na raspolaganju 5 dana da iznesu svoje posljednje argumente i održe završnu riječ. Glavni pravni zastupnik Beograda, profesor Radoslav Stojanović, je govorio i na početku i na kraju posljednje runde iznošenja argumenata. On nije sporio da je u ratu u Bosni i Hercegovini od bilo teških ratnih zločina, ali je i odlučno negirao da su oni počinjeni s genocidnim namjerama i uz učešće Savezne Republike Jugoslavije, to jest sadašnja Srbije i Crne Gore.

Druga uporišna tačka odbrane je pobijanje nadležnosti Međunarodnog suda pravde za ovaj spor, pošto, po tvrdnji člana beogradskog tima Tibora Varadija, Savezna Republika Jugoslavija nije bila članica Ujedinjenih nacija niti potpisnica Konvencije o genocidu u vrijeme kad je podnesena tužba. Tu tačku odbrane, na kojoj je insistirao i prvog i posljednjeg dana, Vijeće ovog suda, koje sačinjava 15 stalnih sudija, već je u dva maha u 13-ogodišnjim proceduralnim raspravama, odbacilo.

Svi zastupnici Beograda, među kojima je bilo i nekoliko stranih pravnih eksperata, osporavali su tvrdnju Sarajeva da je u BiH između 1992. i 1995. godine počinjen genocid, to jest da nije bilo "specifične namjere da se neka etnička ili vjerska grupa u cjelosti ili dijelom uništi". "Ako je i postojao politički cilj stvaranja države svih Srba, on nije uključivao plan da se unište drugi narodi", rekao je glavni zastupnik Beograda, profesor Stojanović.

U svojim završnim riječima, održanim prije dvije sedmice, glavni pravni zastupnici Bosne i Hercegovine Sakib Softić i Holanđanin Van den Bisen su istakli da su ispunili "svoj teret dokazivanja", po kojem je u Bosni genocid počinjen i da je za njega odgovorna tadašnja SRJ a sadašnja SCG. Oni su pozvali Međunarodni sud pravde da Srbiju i Crnu Goru proglasi odgovornom za genocid, koji je počinila "posredstvom svojih organa i entiteta".

Pošto danas zaključe posljednju sjednicu, sudijama Međunarodnog suda će preostati dug i delikatan posao. Prvo su dužni da još jednom razmotre pitanje sopstvene nadležnosti u ovom sporu. Ukoliko potvrde da je ovaj Međunarodni sud nadležan, biće im potrebno mnogo više vremena - vjerovatno oko pola godine - da donesu presudu o suštini spora.

Kakva god da bude, njihova odluka će zauzeti istaknuto mjesto u istoriji Međunarodnog suda pravde, koja je ušla u sedmu deceniju. Na petnaestočlanom sudskom vijeću je težak zadatak: na osnovu onog što je navedeno u tužbi i dvoipomjesečnoj raspravi treba da odluči da li su zločini, počinjeni između 92. i 95. u Bosni i Hercegovini, i koje ne poriče ni tužena strana, izvršeni uz pomoć Beograda i sa genocidnom namjerom ili ne.

Odgovornost je utoliko veća što je presuda Međunarodnog suda pravde, koja se može očekivati krajem ove ili početkom sljedeće godine, konačna i što na nju nije mogućno uložiti žalbu.