Težak zadatak za Federiku Mogerini

Prvi sastanak visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost u Skoplju trebalo bi da bude sa predsjednikom države Đorđem Ivanovim, a nakon toga i sa predstavnicima političkih stranaka u Sobranju. Prije dva dana Mogerinijeva je izrazila uvjerenje da će do njenog dolaska već biti izabran predsjednik makedonske skupštine, ali, umjesto toga, nju u Skoplju dočekuje još dublja kriza.

„Ni Ustav, ni savjest ne dozvoljavaju mi da dam mandat nekom ko podriva suverenitet i nezavisnost Republike Makedonije" – tako je predsjednik Ivanov obrazložio svoju odluku da ne dodijeli mandat za sastav nove vlade lideru makedonskih socijaldemokrata (SDSM), iako mu je Zoran Zaev donio dokaz o tome da iza njega stoji većina poslanika (67 poslanika SDSM i poslanici tri albanske partije, prim ur.) izabranih na posljednjim parlamentarnim izborima.

Problem za Ivanova predstavlja platforma koju su na sastanku u Tirani (7.1.) usvojile sve albanske stranke iz Makedonije, a koja predviđa da albanski jezik bude izjednačen sa makedonskim. Prema predsjedniku Makedonije, „platforma je postizborni dokument, sačinjen i potpisan u kabinetu stranog državnika i uz posredovanje premijera tuđe države". Njome se, ocjenjuje Ivanov, „ugrožava suverenitet i nezavisnost" Makedonije i ta zemlja „dovodi u potčinjeni položaj ili zavisnost od druge države". Tom platformom „Republika Makedonija je ucijenjena, a njena unitarnost, suverenitet i nezavisnost – ugroženi", zaključio je Ivanov.

Persona non-grata

Za sada nije poznato da li odluka predsjednika Makedonije da ne dodijeli mandat socijaldemokratama nešto mijenja u planovima posjete Federike Mogerini, ali indikativno je da su se uoči njene posjete mogle čuti sporadične izjave prema kojima bi ona čak trebalo da bude proglašena za osobu koja je u toj zemlji – nepoželjna. To je, naime, zatražila organizacija „Makedonski manifest" koja podržava politiku VMRO-DPMNE. Njeni članovi učestvovali su i kao govornici na demonstracijama koje su tokom prethodna tri dana bile održane u više gradova Makedonije. „Makedonski manifest" optužio je SAD i EU da „kontinuirano vode fašističku i terorističku politiku prema makedonskom narodu i državi", a da su „završni udar bili ultimatumi američkog Stejt departmenta, generalnog sekretara NATO i njihovih slugu iz EU – Hana, Mogerinijeve, Kocijančićeve i Žbogara".

Organizacija „Makedonski manifest" smatra da su „sva lica kao što su Han, Mogerinijeva, Stoltenberg, itd – okupatori Republike Makedonije" i traži da se oni „proglase personama non-grata". Pozivaju se takođe „sve makedonske državne institucije, kao i predsjednik države, da im ne dozvole ulazak na makedonsku teritoriju". U saopštenju te organizacije na kraju se poručuje i ovo: „Dalje ruke od Makedonije novi hitlerovci!"

Ivanov može da uvidi grešku?

U diplomatskim izvorima u Makedoniji kažu da „sa velikom zabrinutošću prate sve te pozive i neodgovorne izjave". To, navodi se, „ukazuje na dramatično odstupanje od demokratskih, reformskih i integracionih prioriteta zemlje, a to vodi ka nejasnim ciljevima i ka neizvjesnosti". Isti izvor ukazuje da se ne ignorišu ni pozivi da određene diplomate bude proglašene za persone non-grata i da se zbog tih dešavanja očekuju reakcije iz Brisela, ali i iz zemalja EU koji već godinama podržavaju makedonske integracije.

Među reakcijama izdvaja se ona – komesara EU za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana, koji je na Tviteru napisao: „Svi lideri, uključujući i predsjednika, moraju da poštuju rezultate posljednjih izbora. U demokratiji se mora poštovati parlamentarna većina, iako se možda to nekome ne dopada. Politički lideri i institucije moraju da dozvole da demokratski prosijeci teku, u interesu građana."

Oglasio se i specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Makedoniju Ivo Vajgel, konji je za TV Nova ocijenio da neočekivana odluka Ivanova znači da se kriza produžava, a situacija zaoštrava. Vajgel je ipak izrazio nadu da će Ivanov dati mandat strankama koje na to imaju legitimno pravo na osnovu rezultata izbora i dokaza o većini u parlamentu.

„Predsjednik Ivanov već je dokazao da je sposoban da uvidi sopstvenu grešku. Tako je bilo i sa njegovom neočekivanom odlukom o amnestiji (odluka koja povučena nakon pritisaka iz zemlje i inostranstva, prim. ur). Mislim da je i ovoga puta riječ o situaciji u kojoj bi on trebalo trezveno da razmisli i da donese ispravnu odluku. Očekujem da će Ivanov uvidjeti šta je interes Makedonije. Evropske institucije, kao i NATO, jasno su sugerisali da je Makedoniji što pre potrebna efikasna vlada. Ja bih tome dodao da je Makedoniji potrebno i jedinstvo u vezi osnovnog cilja države, a to je integracija u EU", izjavio je Vajgel.

Reagovao je i albanski premijer Edi Rama. Nakon optužbi Ivanova da je albanska „platforma post-izborni dokument sačinjen i potpisan u drugoj državi, u kabinetu stranog državnika i uz posredovanje premijera tuđe države", Rama je izjavio: „Gospodine Ivanov, albanski jezik nije vaš neprijatelj, to je jezik državotvornog naroda u Makedoniji. Bez Albanaca, nema Makedonije, dragi predsjedniče."