Tiho otcjepljenje istočne Ukrajine se nastavlja

Često je u pitanju samo jedno slovo. Na jednoj tabli sa natpisom mjesta na ulazu u Donjeck proruski separatisti su otklonili "meki glas" (dio pisma ruskog jezika; znak koji se ne izgovara, već se koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog - op. red.) iz imena grada. Tako je od jedne ukrajinske nastala ruska riječ. Separatisti se tu rado fotografiraju. Mjesecima oni u područjima koje kontroliraju u istočnoj Ukrajini ukrajinske znakove mijenjaju ruskim.

"Ovo je jedna druga zemlja", kaže u intervjuu Igor Martinov, kojeg su separatisti imenovali za gradonačelnika Donjecka. Iz javnog života su također uklonjene ukrajinske zastave i grbovi.

Manje Ukrajine, više Rusije

Na pregovorima u Minsku u februaru postignut je dogovor o tome da istočnoukrajinska područja Donjeck i Lugansk, sa svojih oko tri miliona stanovnika, dobiju više prava i ostanu dio Ukrajine. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande su to potvdrili na sastanku održanom početkom oktobra u Parizu na kojem su bili prisutni i ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski Petro Porošenko.

Ipak dogodilo se suprotno. Dok oružje miruje od početka septembra, otcjepljenje Donbasa od Ukrajine, koje je počelo u februaru 2014. godine, se ubrzano odvija u tišini. Daleko od očiju svjetske javnosti stvara se novo stanje na terenu. To se dešava bez toga da Moskva formalno preuzima kontrolu ili da istočnu Ukrajinu anektira kao što je to učinila sa Krimom.

Rublja kao glavno monetarno sredstvo

Još prije nekoliko mjeseci su separatisi kao platežno sredstvo uz ukrajinsku grivnju uveli rusku rublju. 01. septembra je rublja postala glavno monetarno sredstvo u Lugansku. I u Donjecku rublja sve više potiskuje grivnju. Separatisti to obrazlažu time da Ukrajina više ne šalje novac. Doduše u Minsku je dogovorena ponovna isplata penzija i plata od strane Ukrajine, ali provedba toga nije na vidiku.

Promjene postoje i u obrazovnom sistemu. Prema izvještajima medija je "humanitarnim konvojem", kako je označen u Moskvi, dopremljeno više od 500 tona školskih knjiga u separatističke oblasti. Učenici u Donjecku i Lugansku sada uče iz ruskih knjiga, koje se od ukrajinskih razlikuju, posebice u području istorije. Također se postepeno preuzimaju i ruski školski planovi.

Kontrola nad separatističkim trupama

Osim toga trupe separatista su očito sve više pod ruskom kontrolom. Od početka konflikta Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da podržava separatiste oružjem i borcima. Moskva to opovrgava.

Rusija je međutim u skladu sa dogovorom iz Minska potpuno zvanično u provincije koje se žele otcijepiti poslala vojne savjetnike. Oni bi trebali nadgledati provedbu primirija. K tomu ukrajinska i ruska vojska ima zajednički centar. "Rusi su svoje promatrače postavili u svaki bataljon i u svaku veliku jedinicu", izjavio je polovinom oktobra Aleksander Hodakovski, šef sigurnosnih službu u samoproglašenoj "Narodnoj republici Donjeck". Na taj način Rusija kontrolira trupe, kaže on.

Ruski pasoši za istočnu Ukrajinu u Rostovu?

Ono što brojni separatisti žele su ruski pasoši. Denis Pušlin, vođa separatista iz Donjecka, ne isključuje mogućnost da će stanovnici "Narodne republike" u buduće moći podnijeti zahtjev za posjedovanje ruskog državljanstva. Ruski vladin list Rosijskaja Gazeta u tom smislu je pisao, pozivajući se na "dobro informirane izvore", da Moskva još nije dala odgovarajuće upute, ali da bi se to moglo promijeniti u budućnosti.

Jedan online portal, koji je blizak separatistima, u utorak je izvijestio će do kraja godine u južnoruskom gradu Rostovu na Donu biti uspostavljena služba gdje će stanovnicima istočnoukrajinskih provincija Donjeck i Lugansk "po pojednostavljenom postupku" biti izdavani ruski pasoši. Rusija je, kako piše portal, izabrana za lokaciju, kako bi se izazvalo manje pozornosti, naveo je anonimni "visokorangirani izvor".

Eksperti: Putin ne želi zamrznuti konflikt

To ne bi bilo novo. Slično je Moskva postupala u drugim zamrznutim konfliktima u bivšim sovjetskim republikama, poput Gruzije, gdje su također podijeljeni ruski pasoši. Separatističke provincije, Abhaziju i Južnu Osetiju, Rusija je poslije priznala kao neovisne države.

Zapadni promatrači poput Winfrieda Schneider-Detersa konstatiraju da tiho približavanje istočnoukrajinskih separatističkih oblasti Rusiji proturječi zvaničnoj politici Kremlja i Sporazumu iz Minska. Ovaj publicist i poznavatelj Ukrajine vjeruje da Moskva ne želi zamrznuti konflikt. "Putin želi da ova tvorevina ostane unutar ukrajinske države - s namjerom da bude stalni faktor smetnje", kaže ovaj ekspert. Ukoliko to ne uspije onda bi Rusija mogla ubaciti u igru svoj "Plan B" za Donbas: konačno otcjepljenje od Ukrajine.