Tragedija u Gradačcu – greška sistema ili pojedinaca?

Bosnu i Hercegovinu (BiH) šokiralo je višestruko ubistvo „koje je moglo biti spriječeno" – da su nadležni pravosudni i policijski sistemi funkcionirali, da su pojedinci u sistemu djelovali profesionalno, da su političari stvorili preduslove za takvo djelovanje... Nijedan od tih uslova nije bio ispunjen", kaže u analizi za DW bivši sudija, tužitelj i advokat Vehid Šehić. On, ipak, manje okrivljuje „sistem", a više pojedince u nadležnim institucijama. „Evidentno je da neki u centrima za socijalni rad, policijskim upravama i pravosuđu nisu radili svoj posao kako treba“, kaže Šehić.

Sagovornik DW-a napominje da se nije dovoljno oprezno pristupilo problemu u vezi s „opakom osobom" kakav je bio Nermin Sulejmanović, koji je u petak (11.8.) u Gradačcu ubio tri osobe, među kojima i svoju partnerku Nizamu Hećimović, dok je više osoba teško ranio, a onda izvršio samoubistvo. Posebno zabrinjavaju „indicije da su određeni policijski službenici pomogli ubici da dođe do žrtve", izjavio je nakon tragedije u Gradačcu ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić. On očekuje da će istražni organi utvrditi ko je napravio propust, odnosno da li je postojala „saradnja zaposlenih u policiji i Sulejmanovića" koji je Nizamu ubio u prisustvu kćerke i to uživo prenosio na Instagramu.

Podrška ubici na društvenim mrežama i copy-paste rješenja

Najmanje 15.000 ljudi pratilo je na društvenim mrežama Sulejmanovićev „krvavi pohod“, a federalna policija uhapsila je 40 osoba koje su ga tokom „lajva" podržavale. Ministar Nešić je zato kazao kako se mora povesti „daleko više“ računa o mentalnom zdravlju bosanskohercegovačkog društva. 

„Ne možemo amnestirati ni sutkinju koja je, očigledno, na brzinu i nedovoljno posvećena slučaju, donijela odluku da odbaci žalbu žrtve i da ne prihvati zahtjev za izricanje zabrane prilaska", kazao je Nešić. Pri tome je sutkinja iz Gradačca Lejla Numanović, kako prenose mediji u BiH, dio rješenja „kopirala iz drugog predmeta". No, rješenja o zabrani približavanja žrtvi ne daju uvijek rezultata, napominje Vehid Šehić. „Svjedoci smo, a to potvrđuju i analize ne samo u BiH, nego i Hrvatskoj i Srbiji, da su mnoga ubistva počinili upravo oni koji su imali zabranu približavanja žrtvi", kaže sagovornik DW-a.

Izostale su preventivne mjere

Šehić upozorava i na druge propuste, ističući da se na osnovu Sulejmanovićeve prošlosti i krivičnih djela koja je počinio, moglo pretpostaviti da će nasilničko ponašanje biti ponovljeno. „Izostalo je preventivno djelovanje kako bi se žrtva zaštitila. Podbacili su centri za socijalni rad i određene policijske službe koje su trebale pomoći žrtvi, staviti je pod nadzor, naročito nakon ranije prijave da je Sulejmanović nad njom počinio nasilje", kaže Šehić. Sagovornik DW-a smatra da je krajnje vrijeme za analizu zakonskih rješenja i pooštravanje kazni za ovakva nasilja. „A evo vidimo kako se traži i da se femicid u Krivičnom zakonu BiH prepozna kao posebno krivično djelo, jer je samo u prethodne dvije godine u BiH ubijeno 19 žena“, napominje Šehić.

Na trostruko ubistvo i samoubistvo u Gradačcu reagirali su mnogi u BiH, ali je izostala adekvatna politička reakcija, smatra Vehid Šehić. „Nije dovoljno od strane ljudi iz politike, iz vlasti, da izjavljuju saučešće, oni trebaju nešto konkretno uraditi, ali do sada nisam čuo nijedan takav prijedlog“, kaže Šehić.

Političke manipulacije umjesto adekvatne reakcije

Umjesto adekvatne političke reakcije koja bi osigurala povoljnije uslove za djelovanje sistema i pojedinaca, uslijedilo je „politikanstvo" i „manipulacija" – tvrde analitičari. Vlasti Republike Srpske (RS) proglasile su dan žalosti na entitetskom (RS) nivou (naknadno je to učinila i Federacija BiH, a ranije i Brčko Distrikt), dok su srpski ministri iz RS-a u Vijeću ministara BiH glasali protiv odluke da se dan žalosti proglasi na nivou države BiH. I time se, kako kaže psiholog i politički analitičar Ibrahim Prohić, želi pokazati da je bosanskohercegovačko društvo „bolesno“, a BiH kao država „nefunkcionalna“. 

Mediji prenose da je ministar Staša Košarac bio „najveći zagovornik" da državni nivo ne proglasi dan žalosti. On je, prema pisanju portala Klix.ba, opravdanje tražio u činjenici da je RS ranije proglasila dan žalosti te da bi odluka na državnom nivou bila „prijenos nadležnosti". Zato je kritikovan u Federaciji BiH gdje se napominje da je upravo Košarca bivša supruga u više navrata prijavljivala za nasilje u porodici.

Dominacija „antivrijednosti" i „lažnih sentimenata"

Brojni kritičari podsjećaju da je Vijeće ministara BiH prije tri mjeseca jednoglasno donijelo odluku da se u BiH proglasi dan žalosti zbog masakra u beogradskoj školi Vladislav Ribnikar. Izostanak adekvatne odluke Vijeća ministara nakon masakra u sopstvenoj zemlji, kritikovala je i zamjenica ministra za ljudska prava BiH Duška Jurišić. „Loši su, jadni pokušaji obezvrijeđivanja države. Ponovo će u centar pažnje dovesti one čije se nasilje nad ženama istraživalo i na skupštinskim komisijama“, kazala je Jurišić, aludirajući na Košarca.

„I država i društvo, odnosno svi građani, taoci su jedne besćutne politike i korumpiranih moćnika povezanih s vlastima, mafijom i nasilnicima", kaže Ibrahim Prohić za DW. On tvrdi da se i u slučaju tragedije u Gradačcu ispoljila „nedopustiva manipulacija u politikantske svrhe". „Za etablirane politike niti jedna univerzalna vrijednost nije sveta. Dominiraju antivrijednosti, a brutalna sila ne daje prostor empatiji. A postoji i drugi model s lažnim sentimentima“, kaže Prohić.

Ponavljanje tragičnih epizoda posljedica je neodgovornosti

Sagovornik DW-a napominje da je država dužna osigurati zaštitu građana i provesti istragu kada dođe do tragedije. „Ali nezavisna istraga u BiH izostaje, nema prevencije, nema elementarne odgovornosti pa je ponavljanje tragičnih epizoda logična posljedica“, upozorava Prohić. Kritike na račun sistema i prigovori zbog odsustva adekvatne političke reakcije mogli su se čuti i na protestima koji su u ponedjeljak (14.8.) održani u više bosanskohercegovačkih gradova. „Protiv nasilja" i za „zaustavljanje femicida" hiljade ljudi okupile su se u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Tuzli... Saopšteni su zatijevi, iznesena očekivanja i upućene kritike vlastima uz isticanje parola „Recimo ne nasilju", „Šutnja je odobravanje", „Stop femicidu"...

U Sarajevu je gradonačelnica Benjamina Karić pročitala 16 zahtijeva koje će Grad uputiti nadležnim institucijama. Između ostalog, traži se utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika i nosilaca pravosudnih funkcija te adekvatno sankcioniranje propusta. Poziva se na povećanje kapaciteta sigurnih kuća za žrtve nasilja i uspostavu institucionalne podrške kroz sistem socijalne zaštite. Traži se i strožiji pristup u slučaju ponavljanja ili eskalacije nasilja te pozivanje na odgovornost i sankcioniranje policijskih službenika u slučaju neadekvatnog reagiranja na nasilje. Slične poruke upućene su i iz drugih bosanskohercegovačkih gradova.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu