Tramp i Mej – više od igre

Ništa nije neobično to što novi američki predsjednik britansku premijerku prima u Bijelu kuću kao svog prvog stranog gosta – s obzirom na to da obje zemlje imaju zajedničku istoriju, a i na događaje u svijetu tradicionalno gledaju iz sličnog ugla. Zbog toga se odnosi između SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva često opisuju kao – posebni odnosi. To je izraz kojem se, naročito poslednjih godina, u Londonu pridaje veći značaj nego u Vašingtonu.

Međutim, kada je domaćin Donald Tramp, a gost Tereza Mej, onda ono što bi inače jedva bilo vrijedno pomena, postaje zanimljiva priča. Tramp ne samo da je javno i kontroverzno podržao izlazak Britanije iz Evropske unije, nego je i svoju iznenađujuću pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD nazvao američkom verzijom „bregzita". Mej je dobila je težak zadatak da Britaniju „izvuče" iz EU. Predsjednik SAD-a i britanska premijerka su tako na neki način povezani onim što se desilo na referendumu u Velikoj Britaniji 23. juna 2016. godine, a u SAD na predsjedničkim izborima kasnije te godine, 8. novembra.

Zajednički interes

„Mislim da je oboma veoma stalo da ovaj sastanak prođe dobro, čak i ako ništa važno ne bude tema razgovora", ocjenjuje Džejms Goldgejer, američki stručnjak za spoljnu politiku. Malo je vjerovatno da će biti nekakvih konkretnih odluka, jer Tramp je tek u prvoj nedjelji svog mandata, kada pokušava da popuni i pokrene svoju administraciju.

Ono što se očekuje jeste da će dvoje lidera objaviti svoju namjeru da pregovaraju o britansko-američkom sporazumu o slobodnoj trgovini – koji je od zajedničkog interesa. Tramp je obećao da Velika Britanija neće morati da čeka na kraju reda za trgovinski sporazum sa SAD-om, suprotno od onoga što je uoči referenduma o „bregzitu" kao upozorenje izrekao njegov prethodnik Barak Obama.

To što je ne samo dobila prioritet za prijem u Ovalnoj sobi, već i sigurnost da Trampova administracija želi novi trgovinski sporazum sa Britanijom, za Terezu Mej veoma je dragocjeno.

Ublažavanje bola

„Ako Tereza Mej može da pokaže napredak u uspostavljanju te vrste bilateralnih trgovinskih odnosa, to svakako čini da 'bregzit' djeluje manje bolno", ukazuje Den Rajter, profesor političkih nauka na Univerzitetu Emori u Atlanti. To je naročito tačno kada partner nije neka manja zemlja, već Sjedinjene Države. Pritom nije bitno da takav sporazum godinama neće moći da se ostvari, jer Britanija ne može da potpiše nikakve nove trgovinske sporazume prije nego što napusti EU. Mada je posjeta stoga prvenstveno namijenjena za domaću javnost u Britaniji i SAD, to nije cijela priča. „Ona je simbolična, ali je i malo više nego samo simbolična", naglašava Teodor Bromund, viši istraživač u vašingtonskoj fondaciji Heritidž.

EU? Baš me briga!

„Mislim da će SAD vjerovatno da prekine sa svojom politikom nakon Drugog svjetskog rata tako što će ih biti baš briga za Brisel", dodaje Bromund. Primajući britansku premijerku koja se bavi izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije, Tramp šalje snažan signal o značaju koji pridaje Londonu – a i o tome kako gleda na EU, koja se snažno protivi „bregzitu".  

Takav odnos prema Briselu predstavlja značajan pomak, jer američka podrška za jaku, ujedinjenu Evropu i dublje evropske integracije bila je tradicionalni stub američke spoljne politike, bez obzira na to ko je bio šef u Bijeloj kući.

Ali ova posjeta ne sadrži samo poruku za EU, već je i signal za nešto još šire od toga, rekao Den Rajter. „Poboljšanje američkih odnosa sa Britanijom dešava se u kontekstu preispitivanja čitavog niza zemalja širom svijeta". Ova posjeta, dodaje Rajter, signalizuje da se Tramp „protivi vrsti globalizacije koju po njemu predstavlja EU i da se osjeća bliskim sa liderima koji djele njegovu ideološki pogled na svijet".

Objašnjavajući EU

„Pravo pitanje jeste da li on jednostavno misli da EU nije nešto što vrijedi podržati – što je jedna stvar – ili će ići i dalje od toga i početi da pruža podršku onima u drugim državama koji traže da se njihova zemlja povuče iz Evropske unije ili nastoje da stvore više nacionalizma u Evropi", pita se Džejms Goldgejer. „Ako bi to uradio, to bi bilo vrlo nepovoljno po SAD i po Evropu."

Trampov skepticizam prema Evropskoj uniji „odražava gubitak uvjerenja u Americi da ova dugogodišnja američka politika zapravo vrlo dobro funkcioniše." Čak je i Trampov prethodnik Obama, koji se protivio „bregzitu", često smatran za nekog ko je okrenut ka Aziji – umjesto što je orijentisan ka Evropi.

S obzirom na Trampovo viđenje Evrope, zaključuje Goldgejer, „biće veoma važno da njemačka kancelarka Angela Merkel, prilikom prvog susreta sa Donaldom Trampom, njemu pomogne da shvati šta je Evropa, šta su joj ciljevi i zašto je Evropa važna za Sjedinjene Države."