Tsipras ima još jedan adut – Balkan
13. septembar 2018
Crveno-bijelo-plave zastavice krase solunsku ulicu Egnatia. Prvi je dan 83. Sajma trgovine u drugom po veličini grčkom gradu. Glavna tema Sajma su Sjedinjene Američke Države. Ovo je prvi sajam posle isteka programa pomoći Grčkoj zbog desetogodišnje krize. Grčki premijer Tsipras je u društvu američkog ministra trgovine Wilbura Roasa govorio o početku „nove epohe".
Gost iz Amerike naglasio je da postoje velike mogućnosti ekonomske suradnje i spomenuo uzornu ulogu Grčke u Sjevernoatlantskom paktu. Ovo se nadovezuje na već izrečene pohvale Bruxellesa, Pariza i Berlina. Na samom Sajmu su izlagači skeptični: „Ne vjerujem da će se nešto promijeniti, to smo već slušali proteklih godina, a danas je čak gore", kaže suradnik jednog poduzeća koji proizvodi hranu. On objašnjava da su plate male, a život skup, pa se ne nada boljem.
Realni političar u predizbornoj kampanji
Tsiprasov govor na otvaranju Sajma (naslovna fotografija) bio je tradicionalno i prilika da predstavi svoj ekonomski program za sljedeću godinu. To je za aktualnog premijera koji iduće godine mora na izbore pravi hod po žici. „Danas, tri godine nakon teškog sporazuma sa zemljama vjerovnicama mogu sa sigurnošću reći da smo donijeli ispravnu odluku", rekao je. On pri tome misli na svoju odluku da ne poštuje rezultate referenduma kojim su Grci 2015. sa 60 posto odbili teške uvjete koje su im tražili međunarodni vjerovnici.
Tsipras se nakon referenduma dogovorio s Trojkom - protiv većinske volje građana. Od tada on kod europskih partnera uživa ugled pouzdanog, realnog političara. Ali u Grčkoj mu je popularnost znatno opala. Tsipras sada kaže: „Naša zemlja je opet na vlastitim nogama". Demonstranti koje u centru grada suzavcem rastjeruje policija ne misle tako. Nacionalisti demonstriraju protiv dogovora s Makedonijom o imenu, a sindikati protiv nezaposlenosti i mjera štednje.
Dobra prilika?
Tsipras obećava investicije u ambicioznu digitalnu ekonomiju kao i u klasične privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda. Nakon teških godina svatko bi po njemu trebao osjetiti poboljšanje. U obećanja spadaju povećanje plaća i zaustavljanje smanjivanja penzija ali i smanjivanje nepopularnog poreza na nekretnine. Nije izvjesno da će u takve poruke povjerovati birači poput Nikosa koji je vlasnik dizajnerske i komunikacijske agencije u Solunu. On dobro posluje, ali zbog visoke porezne stopa jedva nešto zaradi. Tsipras nudi smanjenje poduzetničkog poreza s 29 na 25 posto, kao i smanjenje poreza na promet sa 24 na 22%. Visoki izdaci za mirovinsko i druga osiguranja trebali bi se smanjiti. „Vidjet ćemo što će se dogoditi idućih mjeseci. Obećanja ima u Grčkoj. Ali provođenja u djelo baš i ne", kaže Nikos.
I jedan od najpoznatijih vlasnika lanca pekara u Grčkoj Pavlos Terkenlis, koji zapošljava 450 ljudi borio se za opstanak u krizi: „Problem je bila mala kupovna moć. Osim toga, bankarski sustav je doživio slom. Nije se znalo što donosi novi dan".
On je desetljećima imao stalne mušterije. To je bila prednost, ali ovaj grčki poduzetnik smatra da je njegova firma preživjela zbog nečeg drugog: „U teškim godinama smo ulagali naš novac u firmu i razvili naš model, umjesto da štedimo". On kaže da je okončanje kreditnog aranžmana šansa jer su Grci u krizi puno naučili, prije svega kako da budu realistični. Po njemu je u redu da se kažnjavaju oni koji se bave utajom poreza, ali bi bio red da se oni koji ga korektno plaćaju sada nagrade – iskrenost se mora isplatiti.
Nova zainteresiranost za Balkan
Tsipras ima još jedan adut – Balkan. Godinama radi na popravljanju odnosa sa sjevernim susjedima, kako bi osnažio privredu u regiji: „Solun bi na temelju strateškog položaja mogao postati privredni centar Balkana".
Grčka luka Pirej je vlasništvo Kineza. Konačnim priključenjem Balkana Zapadu popunila bi se praznina kopnenog puta između Kine i Srednje Europe, što bi naljutilo Rusiju. No, pitanje je dolazi li tako automatski do ekonomskog rasta?
Atanasios Savakis, predsjednik udruženja industrijalaca sjeverne Grčke kaže: „Balkan je za sjeverni dio Grčke prirodno tržište. Naše firme su tu povezane sa svim zemljama pa i s Makedonijom". Savakis smatra da su smanjenje poreza i povećanje plaća pretpostavke za aktiviranje tog potencijala: „Veliki nam je potencijal. Ali stručnjaci odlaze u inozemstvo i ne vraćaju se, jer tamo jednostavno više zarađuju".