Turska na Balkanu: mitovi, iluzije i stvarnost

Sve češćim posjetima turskog ministra vanjskih poslova i zalaganja Turske za ulazak cijelog Zapadnog Balkana u EU i NATO jedna stvar je postala jasna i očita: sve je veći politički, ekonomski i kulturološki utjecaj Turske na Zapadni Balkan. No, to je opet prouzrokovalo diskusije o pravim ciljevima turske vlade, koju predvodi islamski orijentirana, konzervativna stranka AKP. Turska je započela primjenjivati odlučnu diplomatsku ofenzivu na Balkanu otkad je na vlasti Stranka pravde i razvoja AKP. Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je uložio dosta napora kako bi pomogao u rješavanju političkog zastoja u BiH, ponudio je posredovanje između Kosova i Srbije i pokrenuo razne inicijative za rješavanjem postojećih problema između država u toj regiji.

Kad posjetite Balkan onda vidite realnu sliku

Sve veći turski utjecaj međutim ne ostaje samo na političkom polju. Sa svojom rastućom ekonomijom, Turska je postala magnet za ljude s Balkana. Trgovina i turizam cvjetaju, turske sapunice su postale veoma popularne na malim ekranima u većini balkanskih zemalja, a turska sveučilišta su postala alternativa za mlade ljude, nudeći im atraktivne stipendije.

Unatoč pozitivnim aspektima, mnogi još uvijek sa sumnjom gledaju na politiku turske vlade prema Balkanu, što je uvjetovano predodžbama o "neo-otomanskim" pretenzijama. Prema riječima Erhana Türbedara, stručnjaka za Balkan pri turskoj Fondaciji za ekonomska i politička istraživanja (TEPAV), trenutačna debata o Balkanu i Turskoj je puna mitova i iluzija. "Mnogi ljudi na Zapadnom Balkanu misle da je glavni cilj turske vlade učvrstiti veze s islamskim svijetom. Često se mogu čuti kritike da se Turska želi takoreći proširiti na Balkan. Ili da nastoji da postigne svoj cilj pomoću kulturnih, političkih ili ekonomskih sredstava. Ta priča gotovo da je već postala urbana legenda u svim zemljama Balkana", kaže Türbedar i dodaje da se sumnjičavost, koja se gaji na Balkanu prema Turskoj, temelji na prošlosti te da nedostatak informacija u medijima na Balkanu o turskom napretku doprinosi još većim stereotipovima, potpirujući još više sumnju prema Turcima.

No, i turska javnost je puna mitova i iluzija o ljudima na Balkanu, kaže Türbedar i dodaje: "Kad pratite turske medije, stječete osjećaj da sve balkanske zemlje gaje velike simpatije za Tursku. Počnete misliti da Turska diplomacija nailazi na uspjeh na Balkanu, rješavajući gotovo sve probleme. No, ako posjetite zemlje Balkana, onda vidite da je realnost sasvim drukčija."

Jak "balkanski lobi" u Turskoj

Dok se na tursko odlučno djelovanje u regiji uglavnom pozitivno gleda među muslimanskim stanovništvom Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, u Srbiji su sumnje utoliko veće. Prema rezultatima Gallupove ankete, manje od 15 posto Srba smatra Tursku miroljubivom silom.

Türbedar ističe da je aktivna politika Turske na Balkanu u stvari odraz poboljšane međunarodne slike i gospodarskog booma te zemlje proteklog desetljeća. Turska je 16. po veličini ekonomija u svijetu, a Balkan je glavna ruta za turske izvoze u Europsku uniju, koja je glavni turski trgovački partner. Ovaj ekonomski stručnjak smatra da za tursku novu aktivnu političku ulogu na Zapadnom Balkanu veći značaj imaju ekonomski interesi nego, kako kaže, takozvani islamski motivi AKP-ove vlade.

Türbedar dodaje da je jedan od bitnih faktora turskog interesa za tu regiju jaki "balkanski lobi" u turskoj politici. Prema službenim statističkim podacima više od milijun Turaka živi u balkanskim zemljama, dok između deset i 15 milijuna turskih državljana vuče korijene s Balkana. Türbedar navodi da je upravo to jedan "prirodni lobi", kojega čine asocijacije, fondacije, novinari, akademici, parlamentarci, ministri i diplomati.

"Neo-osmanstvo"

U cijelu priču se u međuvremenu uključila i turska oporba. Lider vodeće oporbene Republikanske narodne stranke CHP Kemal Kılıçdaroğlu je nedavno posjetio Bosnu i Hercegovinu. U tom izaslanstvu je bio i dopredsjedatelj te stranke Faruk Loğoğlu. "Balkanska politika AKP-ove vlade ima dvije glavne dimenzije. Prva je 'neo-osmanstvo'. Druga dimenzija je pristup temeljen na religiji. Mi u CHP-u smo protiv tog pristupa AKP-a. Zbog toga smo nedavno i posjetili Bosnu i Hercegovinu. Mi smo za pristup temeljen na principima i vrijednostima socijalne demokracije", ističe Loğoğlu.

Političari na vlasti međutim koriste svaku priliku da opovrgnu ove tvrdnje. Turski diplomat Hasan Gogus kaže za DW da jača povezanost s Balkanom obećava stabilnost i prosperitet za tu regiju. "Turska je izgradila te veze sa zemljama Balkana kroz zajedničku povijest. Tvrdnje o skrivenoj neo-osmanskoj agendi nisu istinite. Naučili smo iz povijesti i sada djelujemo gledajući u budućnost", poručuje Gogus.

Turska aktivna politika prema Balkanu se oslanja na četiri glavna stupa, koja uključuju visoku razinu političkog dijaloga, sigurnost za sve, fokusiranje na obostranu ekonomsku neovisnost i zaštitu multietničkih, multikulturalnih, multireligijskih društvenih struktura. Prema riječima diplomata Gogusa, stalni mir u regiji se može postići samo kroz osiguravanje stabilnosti. On vjeruje da Turska i zemlje Zapadnog Balkana imaju zajedničku budućnost pod okriljem NATO-a i Europske unije. "Kad sve zemlje regije postanu članice EU-a, imat ćemo stalni mir i stabilnost, a sadašnje granice će izgubiti svoje značenje", zaključuje ovaj diplomat.

Autori: Ayhan Simsek / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Jasmina Rose