Turska: parlament za ulazak Švedske u NATO

Nakon godinu i po dana političkog natezanja, turski parlament odobrio je prijem Švedske u NATO. U Ankari je sinoć 287 parlamentaraca glasalo za, 55 protiv, a 4 člana bila su uzdržana.

Sada predsjednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) još treba da potpiše takozvani pristupni protokol, što se smatra gotovo izvjesnim. Međutim, ostaje da se vidi da li će Turska završiti ratifikaciju u dogledno vrijeme. Jer, tek nakon Erdoganovog potpisa, odluka će biti objavljena u Službenom listu.

NATO zemlja Mađarska takođe treba da zvanično pristane na prijem Švedske u zapadnu vojnu alijansu. Svih ostalih 29 savezničkih zemalja su to već uradile.

Švedska i njemačka vlada pozdravljaju ovaj potez

Švedski premijer Ulf Kristerson (Kristersson) objavio je na platformi Iks da je njegova zemlja sada korak bliže članstvu u NATO-u.

U Berlinu je njemačka vlada rekla da pozdravlja odluku turskog parlamenta. „Ovo je važna i ispravna odluka.“ Kaže se da će predstojeći pristup dodatno ojačati NATO u cjelini. Vlada pretpostavlja da se proces pristupanja sada može brzo završiti.

Erdogan je povezao odobravanje sa zahtjevima

S obzirom na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, Švedska je zajedno sa Finskom u maju 2022. podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u.Finska je početkom aprila prošle godine primljena u alijansu kao 31. članica. Erdogan je odobravanje svoje zemlje povezao, između ostalog, sa isporukom borbenih aviona iz Sjedinjenih Država. Do sada, međutim, još uvijek nedostaje odobrenje američkog Kongresa.

Turska je takođe više puta pravdala svoju blokadu „neadekvatnim angažovanjem Švedske protiv terorističkih organizacija“. Ankaru prvenstveno brine zabranjena Kurdska radnička partija (PKK) i paravojne formacije sirijskih Kurda - YPG.

Vlada u Stokholmu je odgovorila na zahtjeve Turske strožim antiterorističkim zakonima. Takođe je bilo ljutnje zbog odobravanja spaljivanja Kurana u Švedskoj, što je naišlo na oštre kritike Ankare.

Erdogan je prošle godine povukao svoj višemjesečni veto i krajem oktobra podnio parlamentu na ratifikaciju protokol o pristupanju NATO-u. Nejasno je, međutim, da li zeleno svjetlo Ankare zavisi od ustupaka u pregovorima o poslovima sa oružjem.

Orban želi da razgovara sa Kristersonom

Mađarski premijer Viktor Orban više puta je uvjeravao da njegova zemlja neće biti posljednja koja je ratifikovala pristup. Još uvijek nije jasno kada će mađarski parlament glasati. Članovi vladajuće stranke Fides optužili su švedske političare za „bezočne laži” o stanju mađarske demokratije.

Orban je pozvao švedskog kolegu Kristersona na razgovore o ulasku u NATO, kako bi razmijenili mišljenja „o budućoj saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane kao saveznici i partneri“.

Švedska je reagovala oprezno. „Prvo moramo da razmislimo o tome šta piše u pismu", rekao je ministar spoljnih poslova Tobijas Bilstrom (Tobias Billström). „Nadamo se, naravno, da će Mađarska ratifikovati pristupanje što je prije moguće.“

Tagesschau/ss