U BiH nisu u sukobi ljudi nego njihovi identiteti

List Der Standard piše o sporom procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini. Kako je došlo do rata i šta se sve dešavalo? To su pitanja na koja se još traže odgovori, piše ovaj list:

"Rat je još uvijek prisutan u glavama ljudi i to je dovelo do toga da je ono što se misli da je istina o ratu postalo dio etničkog identiteta. "Postoje tri istine, tri priče koje se pričaju, a koje se razliku samo po tome da li ih pričaju Bošnjaci, Srbi ili Hrvati", kaže Ivana Franović iz Beograda, članica nevladine organizacije CNA. Svima njima je zajedničko isticanje vlastite nacije kao najveće žrtve rata. Ono što nedostaje je "razočarenje zbog počinjenih zločina, bez obzira ko ih je počinio", ističe Nedžad Horozović iz iste organizacije koja radi i na seminarima na kojima se sastaju i razgovaraju ljudi koji su nekada bili na suprotnim stranama fronta. Na jednom od tih susreta jedan veteran je rekao drugom: "Nas dvojica nismo u konfliktu, ali jesu naši identiteti." Horozović smatra da ta rečenica na najbolji način sumira problematiku Bosne i Hercegovine.

Ivana Franović smatra da se proces međusobnog dijaloga mora ubrzati jer potencijal za konflikt još postoji. "Moramo biti u stanju da prepoznamo indicije da se ide u pravcu rata, baš kao što su te indicije postojale u bivšoj Jugoslaviji", podsjećajući na pjesmu Đorđa Balaševića "Samo da rata ne bude". Narod to nije prepoznao i ljudi su dozvolili da se njima manipuliše. "Da se to ne bi ponovo desilo, moramo se suočiti sa činjenicama", navodi Franović", prenosi list Der Standard.

Skoro četvrt stoljeća u akcijama pomoći za BiH

Portal Lokalkompass donosi reportažu o Heribertu Hölzlu koji već 24 godine ispred organizacije Caritas prevozi pomoć u BiH. Ove godine je Caritas za BiH prikupio rekordnih 165.000 eura, prenosi ovaj portal.

"Razlog za ovoliku sumu prikupljenih dobrovoljnih priloga za BiH Heribert Hölz vidi u činjenici da je Njemačku zapljusnuo talas izbjeglica. Hiljade porodica je pobjeglo iz balkanskih zemalja u Njemačku, u nadi da će njihov život tamo biti bolji. Za to nema osnova. BiH je proglašena zemljom sigurnog porijekla i njihovi zahtjevi za azil se redom odbijaju. Hölz to zna i zato upozorava ljude na svojim putovanjima kroz BiH da ostanu kod svojih kuća, nudeći im pomoć. Tako je ove godine 30.000 eura odvojeno za najugroženije porodice koje će mjesečno dobijati jednu sumu. Još 20.000 eura je odvojeno za direktnu jednokratnu pomoć. "Iza ovih brojki su dramatične sudbine pojedinih porodica koje se hitno mora podržati", kaže Hölz.

On je uvjeren da su donacije dobro uložen novac. Mnogo više košta ako se tim porodicama mora pružiti smještaj u Njemačkoj, ako se odluče da tamo potraže azil. "Želimo da situaciju poboljšamo na licu mjesta, tako da ljudi više ne žele da odu", kaže on. Ovaj neumorni humanitarac tako nosi i 20.000 eura za narodnu kuhinju u Zenici. I u dva grada u Republici Srpskoj će biti isplaćen novac starim i iznemoglim licima. Podržavaju se i projekti "pomoć za samopomoć". Tako se kupuju i poklanjaju stada ovaca koja postaju osnova egzistencije za porodice na selu. Hölz i Caristas su desetinama hiljada eura učestvovali i u projektima obnove kuća, obdaništa i škola nakon katastrofalnih poplava u BiH u maju 2014. godine", prenosi Lokalkompass i navodi da će Hölz na putu kroz BiH biti od 19. do 26. aprila.