U BiH raste politička napetost
21. oktobar 2009List "Neue Zürcher Zeitung" tako donosi članak pod nazivom "Novi početak u BiH". U članku se pojašnjavaju pozicije pojedinih strana u pregovorima, te dodaje:
"Jedan od malobrojnih zajedničkih ciljeva političara u BiH je pristup EU. Stoga se za pregovaračkim stolom na Butmiru nalazi i komesar za proširenje EU, Oli Rehn. On je ove pregovore označio kao posljednju šansu sadašnje generacije političara da svoju zemlju izvedu na put evropskih integracija. Evropska komisija je u svom nedavno objavljenom izvještaju oštro kritikovala pogoršanje političke klime u BiH. Jasno je stavljeno do znanja da se ova država može nadati kandidaturi za članstvo u EU samo ako ispuni sve kriterijume za ukidanje funkcije Visokog predstavnika.
Da je saradnja političara u BiH moguća, ako imaju zajednički cilj, pokazao je primjer ispunjavanja uslova za bezvizni režim. Nakon šoka zbog negativnog izvještaja Evropske komisije, sredinom jula se u BiH ubrzao tempo reformi koje su bile preduslov za ukidanje šengenskih viza. Ipak, za razliku od ustavnih reformi koje su sada na stolu, radilo se samo o ispunjenju različitih tehničkih preduslova.", stoji u listu "Neue Zürcher Zeitung".
U "slučaju Dodik" moguća intervencija međunarodne zajednice
"Frankfurter Allgemeine Zeitung" danas donosi intervju s Visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom,. Intervju nosi ne baš optimističan naslov "Raste politička napetost". Incko ne smatra da se pregovori na Butmiru mogu nazvati "Dejton II"
On navodi kako bi za nešto što se zove "Dejton II" morale da se sprovedu velike, opsežne reforme, što nije tema razgovora na Butmiru. Incko tvrdi da su reforme o kojima se sada pregovara mali koraci koji bi trebalo da iniciraju nadu i optimizam. On je rekao kako je stanje u BiH sada mnogo bolje nego 1996., ali da je politička napetost u zemlji najveća u posljednje tri godine. Govorio je i o pozicijama premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, te doslovce izjavio:
"Milorad Dodik ima veliku političku odgovornost. On posjeduje veliki talent, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Kada bi do izražaja došle njegove pozitivne strane onda bi on čak mogao biti i lokomotiva koja bi cijeli region vukla u pravcu EU. Nažalost, on ima i tamnu stranu koja dolazi do izražaja na verbalnom polju. To otežava dijalog i napredak. Ne posežem rado za Bonskim ovlastima, ali ako institucije Dejtona i dostignuća u proteklih 14 godina budu ugrožene, onda međunarodna zajednica mora reagovati.", izjavio je Incko.
Visoki predstavnik smatra da će budući Specijalni izaslanik EU u BiH imati manje ovlasti od njega, ali i stovremeno dodaje:
"Sigurno da će i dalje postojati instrumenti koji će omogućiti monitoring provođenja Dejtonskog sporazuma. Jer, čak i kada OHR ode, Dejton ostaje na snazi. Specijalni izaslanik EU ostaje kao sudija koji će odlučivati u sporovima između političkih partija. Možda će raspolagati i nekim manjim mogućnostima za sankcije koje bi uključivale ukidanje potpore opštinama koje ne sarađuju, ukidanje viza pojedinim političarima, ili zamrzavanje njihove imovine u inostranstvu.", zaključio je Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.
Autor: Azer Slanjankić
Odg. urednik: