U Poljskoj sve više napada na strance

Desilo se to u sred dana u centru Varšave. Jedan Poljak je skočio na Vijetnamca, prislonio mu pištolj na leđa i rekao: "Nestani iz Poljske!" Ovaj napad od prošle sedmice okončan je bez posljedica. Radilo se o pištolju plašljivcu, javila je policija. Vjetnamac je bio prestravljen a napadaču prijeti sudski proces.

Strancima se u Poljskoj ranije rijetko dešavalo da budu napadnuti ili prebijeni. No sada je alarmantno povećan broj napada na njih. Došlo je čak i do prijetnji smrću, motiviranim neprijateljstvom prema strancima kao u slučaju jednog imama u poljskom gradu Poznanu. Youssef Chadid od 1996. ima poljsko državljanstvo i pasoš i predsjedavajući je Vijeća Muslimanske lige u Poljskoj.  Ali to ga nije sačuvalo od mailova i telefonskih poziva sa prijetnjama."Oni hoće da me se oslobode i stoga mi danonoćno prijete", žali se Chadid. Čak razmišlja o preseljenju u drugu zemlju, ukoliko pritisak ne popusti.

U medijima kritičnim prema vladi diskutuje se i o slučaju jedne muslimanske učenice iz Berlina, koja je tokom ekskurzije pljunuta u lice. To se desilo u gradu Lublinu na istoku Poljske. Policajci su se, kako je ispričala, čak smijali kada im se obratila za pomoć. I druga policijska patrola je bagatelizirala napad. Nakon protesta koji je uložio ombudsmen Adam Bodnar, državno tužilaštvo je povelo proces ali ne samo zbog ponižavajućeg akta pljuvanja već i zbog nedjelovanja policije.

Ombudsmen Bodnar je u međuvremenu i sam dospio pod pritisak. Neofašistička grupacija "Nacionalno-radikalni tabor" (ONR) je protiv njega podigla tužbu za klevetu. Desno-populističkoj vladajućoj partiji "Pravo i pravda" (PiS) je bivši advokat specijalizovan za ljudska prava odavno trn u oku. Bodnar je jedan od posljednjih predstavnika organa demokratske kontrole prethodne desno-liberalne vlade, koji su još uvijek u službi.

Vlada ne pomaže

Bodnar od 2016. upozorava na sve veću mržnju prema islamu u Poljskoj i traži od vlade protumjere. Vlada međutim ne reaguje. Štaviše, njeni predstavnici uglavnom ćute. Jedva da se neko suprotstavlja ekstremno-desničarskim grupama i napadima na strance. Ministar unutrašnjih poslova Mariusz Blaszczak je napad na štandove sa kebabom u poljskom gradu Elku opravdao "strahom od islama prouzrokovanim terorističkim napadima u Evropi".

Neraspoloženje prema strancima se pogoršava. Neki od napada usmjereni su i prema Poljacima, za koje se zbog njihovog izgleda mislilo da su Arapi, izvjestili su iz organizacije Monitoring protiv rasističkih i ksenofobnih pojava.

"Bilježimo izuzetno veliko povećanje napada, ne samo kada se radi o broju već i intenzitetu", kaže Konrad Dulkovski iz Monitoringa. Dulkovski vidi jasnu povezanost s napadima u činjenici da je stranka Prava i pravde došla prije godinu i po na vlast. Monitoring dnevno dobija od 30 do 100 prijava. I policijske statistike pokazuju uznemirujuću sliku. Broj napada motiviranih mržnjom prema strancima se od 2010-te ušestostručio. Tokom 2016-te službeno je zabilježeno 700 takvih napada.

U Monitoringu kažu i da se mnogi prestupnici uopšte krivično ne gone."Državni organi pokušavaju sve da zataškaju. Oni pokušavaju da sakriju da je mržnja prema strancima, koja je PiS-u pomogla da dođe na vlast, izmakla kontroli", kaže Dulkovski.

PiS i  2015

Političari iz stranke PiS su u predizbornoj kampanji 2015. napadali migrante sa Bliskog istoka i Afrike. Na vrhuncu izbjegličke krize partija Kačinskog se usprotivila da primi 7.000 izbjeglica iz kampova u Grčkoj i Italiji, iako je tadašnja desno-liberalna vlada dala svoj pristanak Evropskoj uniji.

Šef partije Kačinski čak je širio strah da bi iz (BS): U Poljskoj sve v... bjeglice mogle donijeti epidemije kao što je kolera. On je upozoravao i od napada na žene. Kandidati partije PiS na izborima su izjavljivali da je islam "najveća opasnost", dovodeći u najdirektniju vezu talas izbjeglica i napade u Parizu i Briselu. To je izazvalo nesigurnost u društvu. To što je upravo Njemačka pokušala da privoli druge članice EU da prihvate izbjeglice, razljutilo je jako Poljake, koji su se osjetili uskraćeni u svojim pravima. Varšava službeni Berlin do dan danas optužuje da je uveo Evropu u izbjegličku krizu.

Zato se PiS od dolaska na vlast i preuzimanja poslova vlade 2015. godine bori protiv "političke korektnosti"  i "ljevičarskog EU-establišmenta". Devedesetih godina Poljska je primila na desetine hiljada čečenskih izbjeglica-muslimana. Danas se čečenskim porodicama sa malom djecom na granici između Poljske i Bjelorusije u Terespolu ne dozvoljava ni da podnesu zahtjev za azil. Čak se ni zbog tog očiglednog kršenja ljudskih prava niko ne uzbuđuje. 

Centralna služba za strance u Poljskoj ipak javlja da se broj zahtjeva za stalnim boravkom u ovoj zemlji od 2015. godine povećao za 86 posto. Riječ je prije svega o Ukrajincima, Bjelorusima, Indijcima, Kinezima i Vijetnamcima, koji bi da se nastane u Poljskoj.