U Sarajevu je Evropa posljednja nada

Rena Lehmann u listu „Rheinische Post“ piše da je 40 posto radno sposobnog stanovništva u BiH nezaposleno. „Onaj ko ovdje (BiH) uopšte radi, radi u državnim institucijama. Međutim, te poslove dijele političari. Političari u BiH rijetko postižu dogovore jer se često ne odlučuje pragmatično i sadržajno, nego po tome koja etnička grupa će od toga najviše profitirati“.

„Ako vodenice ovdje uopšte i melju, onda melju polako“, piše Rena Lehmann i nastavlja: „Skoro nigdje na Balkanu rat na prostoru bivše Jugoslavije nije tako promijenio strukturu stanovništva kao što je u BiH. Put prema nekadašnjim olimpijskim borilištima, koja su trenutno u lošem stanju, vodi pored grobalja od kojih su neka veličine i po nekoliko nogometnih terena. Veliki je broj onih koji su poginuli u istom danu. Samo u BiH je ubijeno više stotina hiljada ljudi. Mnogi stanovnici su protjerani sa svojih ognjišta, a polovina građana BiH trenutno ne živi tamo gdje su prije rata bili `kod kuće`“.

„Političke odnose u Bosni i Hercegovini je njemačka ambasadorica u toj zemlji, Ulrike Maria Knotz, nazvala `lavirintom`“, piše Rena Lehmann u listu „Rhenische Post“ i navodi da u BiH ima veliki broj ljudi koji ne znaju šta i kako dalje. Međutim, Lehmannova piše i o obrazovanim mladim ljudima, koji se mogu vidjeti u velikom broju kafića u Sarajevu. „Mnogo je mladih koji su puni nade“, piše autorica teksta i navodi da je Sarajevo dosta živ grad. „U ugodnim uličicama u starom dijelu grada čuju se međunarodni glasovi. Sve to između džamija, pravoslavnih i katoličkih crkvi i jevrejskih sinagoga. Mnogi ovdje kažu da je Sarajevo `mali Jerusalem`“.

„Ipak, ljudi ovdje ne vjeruju jedni drugima. Većina polaže nade u EU, a ne u njihove političare. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, 85 posto staovnika BiH je za ulazak njihove zemlje u EU, i to što je prije moguće“, piše pored ostalog u listu „Rhenische Post“.

Predizborna kampanja iz zatvora

„Kandidat slovenskih konzervativaca, Janez Janša, nakon upitnog sudskog procesa, nalazi se u zatvoru“, piše Karl-Peter Schwarz u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i podsjeća da su slovensko pravosuđe i Janez Janša na ratnoj nozi već 30 godina.

„Prvi sudski proces protiv Janše je vođen 1984. godine zbog ´kontrarevolucionarnih aktivnosti`. Jugoslovenski vojni tribunal ga je 1988. godine zbog `odavanja tajne` osudio na 18 mjeseci zatvora. Njegova presuda je tada izazvala talas protesta koji su doveli i do pada komunističkog režima. 159-ti sudski proces protiv Janše je završen dvogodišnjom zatvorskom kaznom, koju je bivši premijer počeo izdržavati 20. juna, tačno tri sedmice prije parlamentarnih izbora koji se u Sloveniji održavaju 13. jula. Janša, nosilac liste konzervativne opozicije, predizbornu kampanju vodi iz zatvora. Poznati slovenski i međunarodni pravnici, smatraju da su procesom protiv Janše prekršene elementarne garancije vladavine prava“.

„Slovenija je od 1991. godine nezavisna država. Višepartijski sistem je zamijenio jednopartijski komunistički režim. Zemlja je postala članica NATO-a i EU, ali je pravosuđe ostalo staro. Sudije i državni tužioci, koji su bili tijesno vezani za stari režim, i dalje su na vrhovnim pozicijama. Janez Janša još od 1989. godine kritikuje pravosuđe kao posljednji bastion starog režima. Janša smatra da su neprekidane karijere poznatih komunističkih sudija prijetnja vladavini prava. On zahtijeva temeljne reforme pravosuđa i ukidanje neograničenog sudijskog mandata i smjenu sudija i državnih tužilaca koji su sarađivali sa ugnjetavačkim Titovim režimom“.