Ultradesnica pokušava revidirati ulogu Hrvatske u ratu u BiH

Frankfurter Rundschau u članku pod nazivom "Mučenik hrvatske ultradesnice" piše kako je Miroslav Tuđman, sin preminulog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u prepunoj zagrebačkoj dvorani Lisinski ponovio posljednje riječi bivšeg komandanta Glavnog stožera HVO-a da Slobodan Praljak nije ratni zločinac i da sa prezirom odbacuje presudu Haškog tribunala. List dodaje: "Hrvatska desnica prešla je u napad, naglašava FR i dodaje: "Na udaru su kritičari takve verzije tumačenja istorije, opozicija, neovisni blogeri, dva bivša predsjednika, jedna bivša ministrica vanjskih poslova, bivši državni tužilac i krugovi u konzervativnoj vladi, koji imaju drugačije mišljenje. Oni moraju biti spremni na psovke, uvrede i prijetnje smrću. Njemački ambasador morao je doći u pomoć jednom napadnutom parlamentarcu. Ishod borbe za vlast u najmlađoj članici EU - Hrvatskoj -  je neizvjestan."

U pozadini svega opstanak BiH

"U pozadini svega je natezanje oko opstanka susjedne Bosne i Hercegovine. Haški tribunal je potvrdio prvostepenu presudu šestorici moćnih bosanskih Hrvata, potvrdivši etničko čišćenje nad bosanskim muslimanima u Hercegovini 1993. kao dio udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Sa ovom jasnom presudom smanjuju se šanse bosanskih Hrvata da im se prizna njihov treći entitet.

Istovremeno se rasplamsala svađa oko tumačenja novije istorije. Predstavnici "Velike Hrvatske" se sve otvorenije pozivaju na tradiciju "ustaškog režima u NDH", koji je kao saveznik nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu progonio i ubijao Srbe i Jevreje. Odmah nakon što se Praljak otrovao cijankalijem, hrvatski državni vrh reagovao je u maniru ultradesnice. Predsjednik parlamenta u Zagrebu je najavio zajedničko saopštenje svih partija, kojim je presuda kvalificirana kao nepravedna i sproveo minutu ćutanja. Niko, pa čak ni Haški tribunal ne može pisati našu istoriju, izjavila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarević. Premijer Andrej Plenković je, konfrontiran pritiskom desničara, otišao korak dalje rekavši da je riječ o dubokoj moralnoj nepravdi.

Danima kasnije, nakon užasavanja cijelog diplomatskog kora u Zagrebu kao i zvaničnog Brisela, oni su relativizirali svoje izjave. Vođe udruga veterana okrivili su za sve bivšeg predsjednika Mesića i rekli da je on svojim svjedočenjem pred Tribunalom počinio veleizdaju. Mesić je 1993. izašao iz politike iz protesta zbog miješanja Hrvatske i njene politike prema BiH. Još prije deset godina je "bosanska avantura" u Hrvatskoj važila kao zabluda. No sjećanje na domovinski rat je svetinja i zacrtano je i u Ustavu. Sumnje u oslobodilački karakter rata protiv JNA su za sve, od lijevog do desnog političkog spektra, nedozvoljene i za one koji to dovode u pitanje bi mogla uslijediti i kazna.

Sada hrvatski radikali sličan status žele ostvariti i za hrvatsko učešće u ratu u BiH. Desničarska organizacija "U ime obitelji" traži od ministra unutrašnjih poslova da na Facebooku zabrani "pogrešne informacije" o ulozi Hrvatske u ratu u BiH. Pri tome se ova organizacija, što je paradoksalno, poziva na Njemačku, koja je sa socijalnim mrežama dogovorila da se brani od jezika mržnje", zaključuje Frankfurter Rundschau.

Samo četiri Zakona: mršav rad Parlamenta BiH

Austrijski "Standard" piše kako je Parlament BiH, kao predstavnik naroda, uspi da usvoji svega četiri zakona u zemlji koja ima aspiracije za članstvo u EU. "Ovo je izračunala nevladina organizacija Centar za civilne inicijative (CIC). To je najmanji broj usvojenih zakona u proteklih 11 godina. Vlada BiH je usvojila 11 paketa zakona, od kojih je samo jedan usvojen od strane parlamenta.

Razlog tome je što je ova zemlja i 25 godina nakon rata neizlječivo posvađana. Tri naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi imaju dalekosežne mogućnosti blokade rada institucija države i to obilato koriste.

Nejasno je kako će BiH podesiti zakone u skladu sa približavanjem EU. U februaru 2016. godine BiH je postavila zahtjev da dobije status kandidata za učlanjenje u EU i dobila upitnik koji sadrži 3.200 pitanja. Vlada je međutim uspjela usaglasiti 96 posto odgovora, izvjestio je premijer BiH Denis Zvizdić", piše Standard.