Ursula fon der Lajen u Sarajevu: „Sve je u vašim rukama“

U isčekivanju provođenja reformi iz pristupnog paketa Evropske komisije, predstavnici vlasti BiH primili su u posjetu zvaničnike EU. Na čelu delegacije  predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen,  koje  traži rezultate napretka u sprovođenju reformi, koje su obećane u decembru prošle godine u okviru otvaranja pristupnih pregovora BiH sa EU. Ono što su čuli od bosansko-hercegovačkih političara ne ulijeva optimizam za raspravu u martu o napretku BiH.

Vrijeme curi

„Nema nikakvih prečica. Moramo biti sigurni da BiH ostvaruje sve uslove. Jako puno je posla ako u martu želimo da imamo pozitivnu odluklu. Tako da u ovom trenutku ja nisam spreman“, rekao je premijer Holandije Mark Rute, odgovarajući na pitanje da li će njegova zemlja promijeniti stav koji je imala u decembru, kada nije dala zeleno svjetlo za otvaranje progovora.

„Vrijeme curi. Do kraja marta će se ova prilika ugasiti zbog izbora u EU“, jasan je Rute.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) uvjerena je da nagrada neće izostati početkom marta, jer će se, kako je rekla, u narednih šest sedmica uraditi ono što je propušteno zadnje dvije decenije.

„Očekujemo od EU kao našeg ključnog partnera da nastave podsticati ove procese. Neumorno ćemo raditi“, uvjerava Krišto.

Predsjedavajuća Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) želi da vidi napredak u oblastima koje su definisane još u decembru prošle godine, prvenstveno u pravosuđu, demokratiji i ljudskim pravima, sprječavanje pranja novca ali i u Izbornom zakonu.

Lejen: „Sve je u vašim rukama“

„Što više rezultata postižete, meni olakšavate. BiH vidimo u EU kao jedinstvenu i suverenu državu. U vašim je rukama da prihvatite ovaj put i neka vas ništa ne odvede da skrenete sa ovog kursa“, rekla je von der Lajen, podsjetivši da će od ispunjavanja ovih uslova zavisiti i njen izvještaj šefovima država zemalja članica EU u martu, u vezi sa otvaranjem pregovora.

Posjeta evropskih zvaničnika dolazi u jeku najžešćih političkih prepucavanja u BiH ali i pritiska Kancelarije visokog predstavnika u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH. Sa jedne strane ultimatum visokog predstavnika Kristijana Šmita još je na snazi  i mogao bi biti realizovan jer tehničke izmjene nisu usvojene, a sa druge dogovor Trojke iznjedrio je rješenje koje je predstavio lider HDZ-a BiH Dragan Čović, kao dogovor koalicionih partnera u BiH. Ništa se kaže ne mijenja u izboru srpskog i bošnjačkog člana Predsjendištva BiH, a dodaje se uslovna kategorija za izbor hrvatskog člana.

„Onaj ko pobijedi na listi Hrvata, mora zadovoljiti uslov da je pobijedio u barem tri kantona koja su tamo definisana, ako nije u tri, onda u dva, ako nije u dva onda u jednom, odnosno ako nije pobijedio ni u jednom, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uslov onemogućava da se sa 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva“, rekao je Čović i dodao da se radi o kantonima sa hrvatskom većinom.

Amerikanci protiv

Zakon se ne sviđa Amerikancima, koji su se oglasili samo nekoliko časova nakon što je Čović predstavio prijedlog izmjena Izbornog zakona. Iz ambasade SAD-a u BiH ističu da je pitanje provođenja odluka Evropskog suda za ljudska prava ključno, te da se najistaknutija od tih odluka tiče izbora Predsjedništva BiH, što ne može biti regulisano samo izmjenama Izbornog zakona. Podsjećaju da je Evropski sud za ljudska prava donio nekoliko odluka, u kojima se domaćim političkim liderima nalaže da izmijene dejtonski Ustav, a da je EU naglasila da BiH ne može ući u Evropsku uniju bez toga.

„Najistaknutije od ovih odluka odnose se na tročlano Predsjedništvo BiH. Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju napore političkih lidera zemlje da postignu kompromise, potrebne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način da ga usklade s presudama Evropskog suda za ljudska prava“, poručuju iz Ambasade SAD-a, upozoravaući da to nije moguće sprovesti ovakvim izmjenama Izbornog zakona.

U delegaciji EU tokom posjete BiH bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji nije otišao na sastanak sa članovima Predsjedništva BiH, kako bi izbjegao hrvatskog člana Željka Komšića. Iz Plenkovićevog kabineta su prvo poručili da se radi o stavu koji je od ranije poznat, a zatim je ovaj, kako je rečeno, diplomatski skandal komentarisao i sam Plenković.

Plenković: „Poštujem instituciju Predsjedništva“

„Moram da kažem da moj potez nije usmjeren da iskažem nepoštovanje instituciji Predsjedništva BiH. Moj potez se odnosi na jedan problem, koji se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nije biran većinskom voljom hrvatskog naroda, nego glasovima drugih naroda. Mi, kao hrvatska vlada, smo jako protiv toga, ne zato sto imamo nešto protiv Komšića, nego principijelno smatramo da je važno da se ravnopravnost iskaže i u izbornom procesu“, rekao je Plenković, što je u istoj političkoj ravni sa predloženim izmjenama Izbornog zakona koje je predstavio Dragan Čović.

Evropski zvaničnici sastali su se i sa visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom, a iz OHR-a je saopšteno da „vlasti BiH imaju priliku da učvrste temelje za ključne reforme u pravcu jačanja vladavine prava i integriteta izbora, te otvore istorijski proces u kojem će BiH započeti zvanične pregovore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji“.

Posjeta evropskih zvaničnika dolazi nakon odluke Evropskog savjeta u decembru prošle godine o otvaranju pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, sa uslovima koje BiH treba da ispuni do marta. Ukoliko se navedene reforme ne sprovedu, cijela godina za BiH u tom smislu biće izgubljena.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu