Moguća eskalacija sukoba između Turske i Rusije
15. februar 2020
Situacija oko Idliba se sve više pogoršava. Oko 700.000 ljudi je već pobjeglo iz posljednjeg uporišta pobunjenika i svakim danom se sve više njih odlučuje na bjekstvo. Oni traže zaštitu od bombi kojima sirijska vojska zasipa region.
On ne želi ići odavde, kaže učitelj Abdelkafi Alhamdo u izjavi za reporterski tim DW-a. On će, kaže, čekati do posljednjeg trenutka da pobjegne. "Ne mogu živjeti na nekoj livadi u šatoru na ovakvom mrazu, jer bi se moglo desiti da moja djeca umru pred mojim očima."
Djeca su najugroženija, ističe Joelle Bassoul iz humanitarne organizacije „Save the children": „Svakodnevno se događa ubijanje i ranjavanje djece. Ona danas predstavljaju trećinu svih žrtava. Svjedoci smo da djeca plaćaju cijenu sukoba u kome nisu učestvovala."
Smrtonosne prepirke
Patnje stanovnika Idliba mogle bi se opet pogoršati. Naime, u srijedu (12.02.) je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio da će u Idlib poslati turske vojne trupe.
Erdogan se u svom govoru osvrnuo na više tursko-sirijskih bitaka od početka februara. U njima je stradalo više turskih vojnika. Istovremeno je ubijeno i više od 30 sirijskih vojnika. Samo dva dana ranije, u ponedjeljak, obje strane su ušle u nove oružane sukobe u kojima je poginulo još pet sirijskih vojnika.
Sada je Erdogan na adresu vlade u Damasku uputio nedvosmisleno upozorenje: Ako turskim vojnicima bude „pričinjena i najmanja šteta, mi ćemo od danas snage sirijskog režima napadati na cijelom prostoru i nećemo se pridržavati granica definiranih sporazumom iz Sočija", izjavio je Erdogan u srijedu.
Turski predsjednik se doima kao da do kraja februara želi poštivati obavezujući ultimatum: Do tada je Turska dala rok sirijskim trupama da se povuku sa pozicija blizu turskih položaja. U suprotnom će početi vojne aktivnosti, upozorio je Erdogan. Stoga je vlada posljednjih dana, kako je rekao, "ozbiljno proširila" svoje vojno prisustvo u Idlibu.
Sirijska vlada: Erdoganovi „nerealni" planovi
Sirijska vlada je brzo reagirala i Erdoganove izjave nazvala šupljim i praznim očitovanjima stranca koji ne razumije situaciju, kako je saopćeno iz sirijskog Ministarstva vanjskih poslova. Rečeno je još i da će sirijska vojska nastaviti borbu protiv "terorističkih organizacija" u regionu.
Turska je prošle sedmice u pravcu Idliba uputila snažne vojne jedinice. Međutim, dvojbeno je da turski predsjednik zaista želi riskirati direktan sukob sa sirijskim snagama, jer bi se to lako moglo prerasti i u direktan sukob sa ruskom vojskom, koja je također uključena u napade na položaje pobunjenika.
Ni Rusija ni Turska, s obzirom na područja koja kontroliraju oko Idliba, nisu spremne na političko povlačenje, kaže u intervjuu za DW Tobias Shneider, naučni saradnik Globalnog institutu za javnu politiku (GPPI) u Berlinu. "Moglo bi doći do sagledivog sukoba, poput onoga iz 2015. kada su Turci oborili ruski avion. Tada bi se moglo vidjeli i ko će se prvi povući."
Turske ambicije i ruski interesi
Koliko god bio veliki strah od tog sukoba, toliko su važniji i ciljevi uključenih aktera. Čini se da Turska očito ima namjeru, ne kao što tvrdi da kontrolira ne samo kurdske oblasti na sjeveroistoku Sirije, već i dalja područja na jugu. Čini se da Erdogan ne očekuje da će Assadova vlada ikad ponovo zauzeti cjelokupnu teritoriju Sirije. Tako Erdogan ne bi imao samo velike dijelove kurdskih područja pod kontrolom; već bi istovremeno mogao dokazati da je Turska sila koja se ne plaši uključivanja vojske u ostvarenje svojih ciljeva.
Vlada u Moskvi je odmah odbacila Erdoganove prijetnje. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov izjavio je da će teroristi u Idlibu nastaviti napade na sirijsku vojsku i ruske vojne baze. Pri tome se, kako je rečeno, Turska obavezala da će uništiti džihadiste, a sirijska vojska ne napada civilne ciljeve, već ekstremiste. Moskva i Damask također su u srijedu optužili Zapad da podržava teroriste u Idlibu. Sirijska vojska je, kako je izvjestila ruska agencija Interfax pozivajući se na ruske i sirijske vladine dužnosnike, tokom svojih proboja zaplijenila velike količine vojne opreme, oružja i municije, koje su djelom proizvedene na zapadu. Stoga su, rečeno je, odlučniji u namjeri da region Idliba vrate pod svoju kontrolu.
Neizvjesna budućnost Sirije
Pojačane vojne aktivnoti Turske mogle bi predstavljati pokušaj da se preokrene dio Assadovog vojnog uspjeha, kako bi se postigla bolja pregovaračka pozicija, ističe Tobias Schneider. S obzirom na loše pozicionirane turske zračne snage, ishod ovog plana je neizvjestan. „Da li je takav poduhvat moguć bez realizacije vjerodostojnog scenarija prijetnji Rusima?"
Vjerovatniji je, kaže Schneider, nastavak „lagano dovođena Idliba do kolapsa", budući da Assad redovno pokreće manje kampanje razaranja područja koja drže pobunjenici. Budućnost Sirije je i u desetoj godini rata još neizvjesna.