"Wir importieren religiöse Konflikte"

DW: Gospodine Soeffner, Ministarstvo unutrašnjih poslova računa sa 800. 000 izbjeglica u ovoj godini. Zabrinjava li Vas ova brojka?

Hans Georg Soeffner: Da, s jedne strane me zabrinjava, jer smo imali šansu da izađemo na kraj s tim brojem izbjeglica. Ali na saveznom i pokrajinskom nivou su zaostali u pogledu toga kako zbrinuti toliki broj ljudi. Odavno smo znali da će doći do talasa izbjeglica i da će on rasti. Mene ta nevjerovatna sporost u Njemačkoj dovodi do očaja. Morate zamisliti da je Njemačka nakon 1945 imala najveći broj useljenika. On je bio veći nego u bivšim kolonijalnim silama Francuskoj i Velikoj Britaniji. Njemačka je morala savladati problem sa ogromnim brojem izbjeglica a kasnije je imala i ogroman priliv gastarbajtera. Samo do 2000. godine je u Njemačku došlo 23 miliona ljudi iz inostranstva. Istovremeno je 17 miliona ljudi napustilo Njemačku. Dakle prisutno je stalno miješanja kultura. Momentalno imam utisak da niko ne razmišlja o planiranju.

Kako bi trebala izgledati pametna politika kako bi se riješio problem sa izbjeglicama?

Ne radi se samo o njihovom smještaju, već i o tome da njemački sistem obrazovanja bude u stanju da vrlo brzo kako djeci tako i odraslima ponude odgovarajuće kurseve jezika. Ako se to ne desi, izbjeglice neće biti integrisane. Potrebna je i saradnja sa Saveznom službom za rad.

Kako vi vidite kulturološku dimenziju useljavanja??

Ako ne budemo odlučno pristupili problemu i ne omogućimo im učenje jezika i naše kulture, imaćemo vrlo brzo kulturološke konflikte, koji proizilaze iz činjenice da u Njemačku pristižu ljudi drugih vjera. Već sada imamo 4,5 miliona muslimana. Njihov broj je rastao polako tako da je Njemačka bila relativno mirna i pošteđena vjerskih konfliktata. Ali sadašnji useljenički val ima druge dimenzije. Jer mi vidimo da useljavanjem mi praktično dobijamo uvezene vjerske konflikte, koji postoje među muslimanima.

Šta očekujete da bi se moglo desiti u budućnosti?

Moramo poći od toga da će konflikata biti sve više i više, jer sa izbjeglicama dobijamo i političke i vjerske konflikte, koje nose iz zemalja iz kojih dolaze, recimo konflikte sunita i šiita ili liberalnih muslimana i selefija. Već smo upoznati sa konfliktima između Turaka i Kurda, kao i Alevita i drugih muslimana. U osnovi mi smo upoznati s tim. Ali s obzirom na broj useljenika, koje očekujemo, sve to će postati mnogo izraženije. I zato moramo što prije započeti da im posredujemo njemački sistem vrijednosti, odnosno Ustav. Samo tako će oni znati kakva pravila ovdje važe i kako se moraju ponašati.

Mi smo momentalno svjedoci izbjegličkog cunamija, spomenimo samo Calais, Lampedusu i Makedoniju. Tamo vladaju prilike koje podsjećaju na anarhiju i slom javnog reda i mira. Imaju li evropske zemlje dovoljno kreativnosti i da li su u stanju da se nose sa ovakvom situacijom? Mogu li one spriječiti izbijanje haotične situacije?

Situaciju je teško dovesti pod kontrolu jer su Evropljani godinama ignorisali ove probleme. I Velika Britanija je dozvolila relativno nekontrolisano useljavanje, isto tako Francuska. Sistem za prijavljivanje u Velikoj Britaniji je jako slab - tamo ljudi ne moraju imati ni ličnu kartu. Britanci moraju sada iz toga nešto naučiti i to će se desiti ali oni su probleme godinama samo sa sobom vukli. Na taj način je EU dopustila da problem poraste. Njemačka je tu u organizacionom smislu postupila nešto bolje. .Brzo smo shvatili da se takvi problemiu ne mogu rješavati uz pomoć policije, već ciljanim socijalnim radom i radom odgovarajućih institucija i službi, koji bi im mogli ponuditi posao. Zbog toga ipak imamo malo drugačiju situaciju ali i potencijal da sve dovedemo u red. Ali ne smijemo vući probleme, kako smo do sada radili.

S obzirom na aktuelnu situaciju sa izbjeglicama postavlja se pitanje šta je za Vas osnova njemačkog društva, ono što to društvo drži?

Sasvim sigurno ne njemačka "vodeća" kultura. Toga odavno nema. Jačina Njemačke sastoji se u tome da imamo jedan od najboljih Ustava na svijetu. To nas stalno mora podučavati i biti naša vodilja.

Mislite na jednu vrstu ustavnog patriotizma, kako je to definisao Dolf Sternberger?

Da. Tu spada i problem vjerskih sloboda, kako je to definisao Ernst-Wolfgang Böckenförde još 1970. godine: Ono što čini jednu sekularnu državu mjeri se količinom vjerskih sloboda koje ona dopušta. To znači da su društva sa različitim vjerskim i ideološkim grupacijama uvijek fragilna. S tim moramo živjeti. Ali ona imaju veliku prednost jer su otvorena društva, ali samo onda kada država jasno i da tako kažem nemilosrdno pazi da se poštuje i provodi Ustav. Sve ostalo je iluzorno.

Hans-Georg Soeffner je socilog, koji je do penzionisanja radio na Univerzitetu u Konstanzu. Od 2007 do 2011 bio je predsjedavajući Njemačkog društva sociologa (DGS) . Nedavno je objavio sveske pod nazivom "Fragilni pluralizam" (Znanje, komunikacija, društvo)