Veliko prijateljstvo na čelu EU

Kada su predsjednik Šarl Degol i kancelar Konrad Adenauer 22. januara 1963. potpisali Jelisejski ugovor, zapečatili su proces pomirenja između dva nekadašnja „krvna neprijatelja" - i postali evropski partneri.

Njemačko-francuskim ugovorom o prijateljstvu, dvije vlade su dogovorile i održavanje obavezujućih konsultacija, tijesnu političku saradnju i sveobuhvatnu razmjenu mladih. Više od 8,4 miliona mladih Nijemaca i Francuza je dosad učestvovalo u programima razmjene i gostovalo kod susjeda.

Čemu novi ugovor?

Tačno uz jubilej Jelisejskog ugovora, predsjednik Emanuel Makron i kancelarka Angela Merkel postigli su saglasnost oko novog njemačko-francuskog ugovora o prijateljstvu. Zbog njegovog potpisivanja u gradu Ahenu (22.1.2019) taj dokument se naziva i Ahenskim ugovorom. On bi trebalo da „podigne na novi stupanj" prijateljske odnose dvije zemlje i donese i konkretna poboljšanja za građane.

Ideja o tome nije nova. Francuska strana je stalno predlagala da se ugovor obnovi iako je on tokom godina permanentno dopunjavan novim odredbama.

Pošto Jelisejski ugovor opisuje samo proces saradnje, nije ni važno to što se ne mijenja njegova suština; njegova obnova predstavlja politički signal. Berlin i Pariz hoće da novom etapom u međusobnim odnosima pripreme reformu Evropske unije. A intenziviranje partnerstva bi trebalo da znači objavu rata sve prisutnijem populizmu i nacionalizmu u Evropi.

Šta se mijenja novim ugovorom?

Merkelova i Makron u zajedničkoj izjavi govore o incijativama na različitim političkim poljima. Tako Ahenski ugovor sadrži odredbe o proširenju programa razmjene za građane obje zemlje, produbljivanje saradnje na planu evropske, spoljne i bezbjednosne politike kao i jačanje ekonomske integracije koje podrazumijeva i koordinisanu ekološku i klimatsku politiku.

Izbjeglička politika nije posebno pomenuta, što znači da ona ostaje u okvirima postavljenim prvim Jelisejskim ugovorom.

U zajedničkoj rezoluciji njemačkog Bundestaga i francuske Nacionalne skupštine traži se tješnja saradnja dva naroda i navode se njeni konkretni primjeri – od zajedničkih centara za stručno školovanje pa sve do njemačko-francuskog centra za vještačku inteligenciju. Osim toga, posebnim sporazumom će biti utvrđena bolja saradnja dva parlamenta. Još jedan cilj ugovora jeste da se smjernice EU u obe zemlje sprovode u djelo na isti način.

Važnost jezika

Krajem januara, povodom jubileja Jelisejskog ugovora, ovacije je dobio Fransoa Deriži, predsjednik francuske Nacionalne skupštine, za svoj govor u Bundestagu koji je održao na njemačkom. Na političkom nivou ima sve više takvih signala. U 55. godini po sklapanju pomenutog ugovora, sve je više političara na važnim funkcijama koji mogu da se sporazumjevaju na jeziku svojih susjeda. A predsjednik Emanuel Makron se okružio brojnim poznavaocima Njemačke.

Situacija u društvu je nešto drukčija. Broj Francuza koji uče njemački jezik nije veliki i pri tome stagnira. Za vreme Degola je dobra polovina francuskih đaka učila njemački; danas to čini samo oko 15 odsto njih. I u Njemačkoj opada broj ljudi koji uče francuski. Pored dominacije engleskog jezika, za to je „kriv" i bum španskog jezika u njemačkim i francuskim školama. U novom Jelisejskom ugovoru zato važnu ulogu ima podsticanje učenja njemačkog, odnosno francuskog, jezika.

Saradnja u privredi

Njemačka je za Francusku najvažniji ekonomski i trgovinski partner. Dvije privrede bi sada trebalo da dodatno intenziviraju međusobnu saradnju. Ahenski ugovor bi trebalo da stvori zajednički njemačko-francuski ekonomski prostor i da se pobrine za smanjivanje birokratskih prepreka.

„Ne samo sa zajedničkim tržištem, već i sa zajedničkim regulativima u privredi, te u zakonima o stečajnom postupku i firmama, sa zajedničkim osnovama za procjenu poreza za pravna lica, pokazaćemo da smo zajedno jači nego kada radimo svak za sebe", rekao je za DW predsjedavajući njemačko-francuske parlamentarne grupe u Bundestagu Andreas Jung.

Želja za takvim ujednačavanjem nije nova – još su predsjednik Nikola Sarkozi i kancelarka Angela Merkel 2011. dogovorili da se u dvojim zemljama ujednače porezi na firme, ali je ostvarivanje te ideje moralo da sačeka jer su postojale mnoge prepreke koje su se krile u raznim detaljima.

Ekonomska saradnja može biti problematična, što se vidi na primjerima u njemačkom Badenu i francuskom Alzasu, gdje nema dovoljno sturčne radne snage i vlada velika nezaposlenost. Ta dva područja sa zajedničkom državnom granicom mogla bi da srastu na obostranu korist. No, u praksi to neće biti lako. U Francuskoj je nastala glomazna birkoratija iz straha od jevtine konkurencije iz istočnih zemalja EU, pa se njemačke zanatlije žale da se francusko tržište zapravo izoluje.

Odbrana i bezbjednost

U novom Jelisejskom ugovoru regulišu se i pitanja saradnje na planu odbrane i u borbi protiv terorizma. To su već teme sa dugom tradicijom. Od 1989. postoji zajednička vojna jedinica – njemačko-francuska brigada. No, od prije nekoliko godina je ona gotovo zaboravljena, jer u vojnoj svakodnevici nema gotovo nikakav značaj.

U odbrambenoj politici je uvijek bilo teško postići saglasnost, jer je Francuska sklona vojnim intervencijama u inostranstvu, dok je Njemačka na tom polju – mnogo uzdržanija. Sada bi to trebalo da se promijeni: Njemačka i Francuska su se obavezale na podršku jedna drugoj u slučaju oružanog napada na jednu od te dvije zemlje. Partneri prvi put namjeravaju da donesu i zajedničke odredbe o izvozu oružja.

Digitalna budućnost

Blagostanje u 21. vijeku je organski povezano sa digitalnom revolucijom. Zato dvoje partnera žele da daju impulse za „digitalnu uniju". Do sada su na tržištu dominirali giganti kao što su Epl, Gugl ili Amazon. Njemačka i Francuska bi mogle da, kao što to traže poslanici, zajedničkim Centrom za veštačku inteligenciju pokušaju da novcem ubranim od poreza direktno ili indirektno pomognu evropskim preduzećima.

U prošlosti su takvi pokušaji, doduše, već propadali. Kada je Gugl na prelomu vjekova krenuo u svoj globalni pobjednički pohod, kancelar Gerhard Šreder i predsednik Žak Širak inicirali su postavljanje njemačko-francuskog Internet-pretraživača. Bio je to projekat „Kvero" iz kojeg se Njemačka povukla već godinu dana nakon te najave.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android