Ustavni sud RS odlučuje o referendumu

I kada su svi govorili da će nakon referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH i ovaj doživjeti istu sudbinu, odnosno „zapeti“ na Ustavnom sudu RS, nije bilo mnogo onih koji su vjerovali s obzirom da su ovoga puta definisani konkretni ciljevi.

Referendum će biti održan 25. septembra, odluka o referendumu ne smije biti objavljena u periodu kraćem od 30 dana od dana održavanja referenduma i referendumsko pitanje: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske“. To su konkretni ciljevi koji su definisani u odluci.

Neprihvatljiv 9. januar kao Dan RS

Međutim, konce su, kao što se i očekivalo, pomrsili članovi Kluba Bošnjaka (na naslovnoj slici) koji su pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o održavanju referenduma ali i na zakon o objavljivanju rezultata popisa samo za teritoriju RS, što se našlo „u paketu“ pred Ustavnim sudom RS.

Bošnjački političari stava su da 9. januar ne može biti Dan Republike Srpske jer ga druga dva naroda ne doživljavaju kao svoj dan. Očekuju od Ustavnog suda da konačno stavi tačku na ovo pitanje.

„Ukoliko se sud bude vodio strukom, ukoliko se bude držalo zakona i Ustava, potvrdiće da postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. Međutim ja sam rekao da nije povrijeđen vitalni nacionalni interes samo Bošnjaka već svih građana RS bez obzira na nacionalnu pripadnost“, kaže potpredsjednik Narodne skupštine RS Senad Bratić (SDA).

(Ne)namjerna blokada

Hrvatski klub nije pokretao pitanje vitalnog nacionalnog ineresa kao i Klub ostalih u Vijeću naroda RS. Međutim postavlja se pitanje da li će referendum u ovakvim uslovima uopšte biti održan s obzirom da je definisano održavanje referenduma u periodu ne kraćem od 30 dana od dana objavljivanja odluke u Službenom glasniku. U tom slučaju Ustavni sud RS trebao bi najkasnije do 24. avgusta da donese odluku, ukoliko ne bude povrede vitalnog interesa, tako da bi odluka o referendumu mogla biti objavljena narednog dana. S obzirom na ranije zaustavljanje odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH, za koje neki tvrde da je smišljeno, nije mali broj onih koji i ovoga puta očekuju sličan scenario.

Za to vrijeme SDP BiH pokušao je na sjednicu Parlamenta BiH da uvrsti tačku dnevnog reda koja se odnosila na referendum u RS, ali nije dobila potrebnu podršku. „16-ti dan u ovoj zemlji traje entitetski udar na ustavni poredak BiH. Niko na tom sastanku (op.red.: sastanak u istočnom Sarajevu na kojem je postignut dogovor oko mehanizma koordinacije i pisma namjere MMF-u op.a) nije progovorio nijednu riječ o antidejtonskom, antiustavnom i nelegalnom referendumu u Republici Srpskoj“, rekao je Denis Bećirović poslanik SDP-a BiH u Parlamentu BiH. On je predložio uvrštavanje rasprave o ovoj tački u dnevni red.

Nema saglasnosti ni na državnom nivou

Srpski poslanici u Parlamentu BiH nisu podržali ovu inicijativu smatrajući da za to nema osnove. Jednoglasni su po tom pitanju bili i poslanici Saveza za promjene i SNSD-a.

„Što se tiče gospodina Bećirovića i njegovih političkih inicijativa mislim da je to usmjereno na političku provokaciju a ne na rješavanje problema“, smatra Mladen Bosić, predsjedavajući Parlamenta BiH, lider SDS-a. „Odluke Ustavog suda BiH su konačne i obavezujuće. Kako možete praviti u RS referendum o konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda BiH. To je rušenje kompletnog ustavnog poretka“, odgovara Bećirović.

U RS ne slažu se sa takvim kvalifikacijama i tvrdnjama da 9. januar ne može biti Dan ovog entiteta. „Oni žele da dokažu da RS nije postojala prije Dejtona. A ako nije postojala, ko je onda svoj suverenitet unio u zajedničku državu u Dejton. Unijeli su entiteti a nije bilo obrnuto“, rekao je prvi čovjek Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović nakon donošenja odluke o referendumu.

Referendum u izbornim godinama

Za analitičare je situacija manje više jasna. Ukoliko se procjeni da je referendum neophodan, a još ima vremena za tu procjenu, ići će se sigurno u njegovu realizaciju. Međutim ukoliko to bude više na štetu aktuelne vlasti u ovom entitetu u smislu eventualne reakcije međunarodnih predstavnika, Ustavni sud će, izvjesno je, odugovlačiti sa donošenjem odluke. Ipak mnogi postavljaju pitanje opravdanosti referenduma u uslovima u kojima se nalazi RS i efekata koji bi iz njega proizašli.

„Referendum je prisutan kao stalna prijetnja a vidjeli smo da još nema realizacije. Tako da je nezahvalno govoriti sa potpunom sigurnošću da li će biti održan. On je uvijek tu, o njemu se uvijek priča kao o velikoj političkoj priči u izbornoj godini, bez obzira da li je riječ o lokalnim ili opštim izborima“, smatra analitičarka Tanja Topić, navodeći da se sa punim pravom može postaviti pitanje opravdanosti referenduma s obzirom na referendumsko pitanje na koje se unaprijed zna odgovor.

Čeka se reakcija OHR-a

Čeka se reakcija međunarodne zajednice u BiH, iako još nema nikakvih naznaka da bi ona mogla uslijediti. Ranije je OHR komentarisao slična pitanja, napominjući da se može reagovati tek nakon što neki akt bude objavljen u Službenom glasniku, što se u ovom slučaju još nije desilo. Rekaciju OHR-a prvi je zatražio potpredsjednik RS Ramiz Salkić s obzirom da se ovim činom kako tvrdi, destabilizuje BiH.

“Referendum neće donijeti dobro nikome. On je pokušaj da jedan narod preglasa druga dva i da dođe do još veće majorizacije Bošnjaka i Hrvata na prostoru ovog entiteta”, kaže Salkić.

Međutim pojedini međunarodni predstavnici komentarisali su ovo pitanje. Džonatan Mur, šef misije OEBS-a u BiH kaže da referendum jeste demokratski mehanizam ali da se moraju poštovati odluke Ustavnog suda BiH: “Mislim da ima više mogućnosti da se riješi ovo pitanje, i demokratskim i sudskim putem”, rekao je Mur ne ostavljajući mnogo mjesta za špekulacije.

Kako god, cilj je postignut

S druge strane predsjednik RS Milorad Dodik kategorično odbacuje mogućost bilo kakve reakcije međunarodne zajednice, kada je riječ o referendumu: “Protiv ovog referenduma nema nikakvog visokog predstavnika. Niti može da reaguje niti može da zabrani”, kategoričan je Dodik.

Prema nezvaničnim informacijama referendum će koštati oko 20 miliona maraka i ukoliko Ustavni sud RS ne prihvati veto Bošnjaka, biće održan sedam dana prije lokalnih izbora. Bio održan ili ne, već je ispunio svoju misiju a to je održavanje tenzija, stvaranje jedinstva unutar RS na pitanju održivosti entiteta i ono što je najbitnije, odvraćanje pozornosti od teške ekonomske situacije.