Net holdouts

Prošlog tjedna je objavljeno izvješće Europskog ureda za statistiku (Eurostat) koji je ispitao korištenje interneta osoba od 16 do 74 godina starosti u 27 zemalja Europske unije. U doba kad skoro svaka tvrtka ili obitelj u Europskoj uniji jedva može zamisliti život bez svjetske mreže (www - world wide web), statističari su sa zaprepaštenjem utvrdili kako 24% stanovnika Europske unije ne koristi internet - dakle više od 100 milijuna Europljana!

Stara podjela na sjever i jug

U priopćenju Eurostata konstatiraju kako se taj broj smanjuje, ali to ipak znači da značajan broj Europljana uopće ne koristi web. Tu se pak potvrđuje i stara podjela Europe na sjever i jug - jer je upravo na jugu mreža još uvijek nepoznanica. Najviše nekorisnika interneta je u Rumunjskoj - tamo je 54% stanovnika priznalo da nikad nije "surfalo" na mreži. Slijede Bugarska, Grčka, Cipar i Portugal, gdje nešto manje od polovice stanovnika još uvijek nema pristup internetu kod kuće.

Na vrhu ljestvice je Švedska, gdje samo 5% stanovnika ne koristi svjetsku mrežu, a slijede je Luxembourg i Danska - sve zemlje sa preko 90% "umreženih" stanovnika. Isto tako i dalje vlada pravilo da internet više koriste Europljani od Europljanki: 75% muškaraca korisnika "surfaju" barem jednom tjedno, dok isto čini samo 65% korisnica.

"Život funkcionira i bez svjetske mreže"

Linnar Viik, kojeg se često naziva ocem interneta u Estoniji, smatra kako to nije iznenađenje: "Ako pogledate društvene strukture u raznim zemljama, vidjet ćete kako zapravo nema osobite potrebe - pogotovo kod starijih osoba - za bilo kakve elektronske usluge. Lokalne zajednice zapravo mogu sasvim dobro živjeti načinom života iz prošlog stoljeća."

No ovaj bivši direktor odjela za nove produkte u Skype-u (ponuđač telefonskih usluga putem interneta, op.ur.) i sadašnji rektor estonskog fakulteta za informatiku (Estonian IT College) ukazuje i kako te brojke znače da su korisnici interneta "novo središte društva", ali i da je broj nekorisnika dobra lekcija za sve odgovorne: "Kakvu god novu uslugu izmislite, morate imati na umu kako četvrtina društva nikad nije - i vjerojatno nikad neće koristiti internet."

Drugi stručnjaci se pitaju, što onda zapravo znače golema sredstva koje Europska unija izdvaja za infrastrukturne projekte, među koje spadaju i oni u svezi s internetom. Amelia Andersdotter, švedska zastupnica u Europskom parlamentu i ujedno najmlađa članica tog tijela, podsjeća kako Europa izdvaja 1,2 milijarde eura za infrastrukturu u sljedećih pet godina, ali i kako mnogi projekti odlaze u vjetar jer nedostaje politička volja u samim državama-članicama.

Kakav internet kad se ne zna niti abeceda!

Ona pak, poučena vlastitim saznanjima, ukazuje i da je ovo nekorištenje interneta na jugu Europe utemeljeno i na mnogo banalnijoj činjenici - mnogo većoj nepismenosti u tim zemljama: "Ako pogledate Rumunjsku ili Bugarsku, razmjerno velik broj stanovnika nije završio drugi stupanj obrazovanja. A sve dok nepismenost ostaje problem, pristup internetu sigurno nije prioritet tim ljudima."

Isto istraživanje Eurostata se pozabavilo i pitanjem gdje se odvija najviše trgovine preko svjetske mreže. Pobjednik u toj kategoriji je Velika Britanija u kojoj je 82% ispitanih priznalo kako je barem nešto kupilo preko interneta u posljednjih godinu dana, dok je europski prosjek oko 58%. Na dnu ljestvice su opet građani Bugarske i Rumunjske gdje se na e-commerce odvažilo samo 13% građana.

Autori: Sonia Phalnikar / Anđelko Šubić

Odgovorna urednica: Marina Martinović