"Vođa Srba želi raznijeti Bosnu"

Portal Volksstimme.de piše: Zastrašujuće je da više nije tabu dovoditi u pitanje postojeće granice u Evropi. Ruski predsjednik Putin doveo je Ukrajinu pred svršen čin. Turski predsjednik Erdogan ima aspiracije na grčka ostrva. I Milorad Dodik je predsjednik. Samo što skoro niko ne zna za njega. Dodik je predsjednik Republike Srpske, koja je službeno dio BiH. Već godinama se bori za nezavisnost tvorevine, na čijem je čelu i u kojoj živi 1,2 miliona ljudi. Dodik je izjavio da će u prvoj polovini 2017. njegov narod odlučivati o nezavisnosti.

Plan, koji Dodik godinama slijedi i sada želi realizirati je otcjepljenje od BiH i osnivanje sopstvene države sa perspektivom ujedinjenja sa Srbijom, što je izjavio za beogradski list "Kurir". Sa centralnom vladom u Sarajevu Dodik nikada nije želio sarađivati. Proglašavanje nezavisne Republike BiH 1992. bio je porođaj s kliještima, nakon kojeg je slijedio rat. Tek je Dejtonski sporazum 1995. omogućio ovoj zemlji status kakav danas ima. Među etničkim grupama su povučene unutarnje granice. Samo Bošnjaci žele zajedničku državu. Hrvati žele nasljanjanje na susjednu Hrvatsku a Srbi žele da kompletno izađu iz zajednice", piše Volksstimme.de.

"Ne damo našu RS", poruka sa ulica Banjaluke

Švajcarski portal Blick se osvrće na proslavu 9. januara kao "nacionalnog praznika" Republike Srpske, iako ga je, kako se navodi, Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Vojnici, policajci, vatrogasci, ratni veterani i studenti su marširali ulicama srpskog uporišta Banjaluke. "Ne damo naš identitet, ne damo našu zemlju, našu Republiku Srpsku", poručio je Dodik. Jedan od glavnih osnivača Republike Srpske je Radovan Karadžić, za kojeg je godinama bila raspisana potjernica Haškog tribunala. Svo to vrijeme on je živio i radio u Beogradu kao doktor alternativne medicine, skrivajući se iza duge brade sve dok 2008. nije otkriven i uhapšen. Proteklog marta je zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti osuđen na 40 godina zatvora", podsjeća portal Blick.

"Humor kao pod vješalima"

"Humor kao pod vješalima" naslov je teksta, objavljenog u listu Neue Zuercher Zeitung. Autor teksta Bora Ćosić predstavlja poeziju pjesnika iz Srbije Ibrahima Hadžića. "Jedan pjesnik u Srbiji sanja. On ima teške i mračne snove. Tako sanjaju pjesnici, posebno oni koji danas žive u Srbiji. Pored toga ovaj pjesnik nije srpske pravoslavne vjere, već je musliman, mada je ateista. Ibrahim Hadžić je prekrasan pjesnik, koji pored poezije skuplja gljive po livadama svoje zemlje. Intenzivno se bavi njihovim odabirom: proučava koje su otrovne a koje ne i takva razmišljanja prenosi i na ljude. Kaže kako bi morala postojati specijalna knjiga koja kaže koji su ljudi otrovni i koji se ne smiju dodirivati, takva kakvu niko do sada nije napisao, piše Bora Ćosić za Neue Zuercher Zeitung i dodaje: "Već dugo ne živim u Srbiji i ne znam kako i o čemu se tamo sanja a kamoli kako pjesnici sanjanju. Knjižicu svog prijatelja držim kao svojevrstan putokaz tamošnjih snova i kao izvanredno svjedočanstvo jedne nove vrste surealizma, koji sa sigurnošću spada u antologiju crnog humora, kakvu je imao Breton".

"Radeći sa jalovim darovima prirode, sa najopasnijim, neprobavljivim, otrovnim događajima u toj i takvoj zemlji Ibrahim dokazuje da ima čaroban humor, humor koji imate kada se nađete ispod vješala. To je najinteresantnije štivo, koje sam otkrio u srbijanskoj poeziji. Neslućenim snagama pjesništva se u njemu objašnjava kako se tamo živi i zašto. S obzirom na to da se u budnom stanju to teško može shvatiti, mora se u pomoć pozvati san. Stoga ovaj pjesnik u snu često sanja salu sa publikom, kojoj želi da pročita svoje stihove, ali on je stihove zboravio i nijedan jedini nema u glavi. Tako se nižu slike jedna za drugom poput crteža i kolaža Maxa Ernsta. Pojedinosti su tako trivijalne ali vode ka čarobnom kolažu. U toj zemlji ništa nije sigurno ni u snu niti van njega, piše između ostalog Bora Ćosić za list Zuercher Neue Zeitung o poeziji Ibrahima Hadžića.