Vrijeme ne ide u korist francuskog "non papera"
19. novembar 2019
"Reformski prijedlozi francuske vlade koji se tiču metode proširenja Europske unije su nam poznati. Mi smo otvoreni za razgovore koji bi vodili poboljšanju ali samo ako to neće voditi k tomu da se otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom dodatno ne odloži". To stoji u odgovoru Njemačkog ministarstva vanjskih poslova na upit DW-a da komentira francuski prijedlog o reformi pregovaračkog procesa koji se vodi sa zemljama koje žele postati članicama Europske unije. Prijedlog koji bi trebao biti razmotren na EU ministarskom sastanku u utorak je već naišao na oštre kritike među EU diplomatima i analitičarima.
Pariz ne želi biti "kočničar"
Dušan Reljić, direktor briselskog ureda njemačke zaklade Znanost i politika (SWP) smatra prije svega da je vanjskopolitički dokument koji je Elizejska palača plasirala EU dužnosnicima pokušaj da se umanji šteta nastala odbijanjem davanja zelenog svjetla pristupnim pregovorima Sjeverne Makedonije i Albanije. "Očito je da je Pariz iznenađen žestokom kritikom zaustavljanja procesa proširenja. Kritike su dolazile sa svih strana i uglavnom su se svodile na ocjenu 'katastrofalna greška'“, kaže Reljić za DW. I dodaje: "Vidi se da je ovaj dokument pisan brzopleto i bez promišljanja. Izgleda da je jedini razlog njegovog postojanja da se pokaže kako Francuska nije samo kočnica procesu proširenja nego da djeluje konstruktivno na ovom planu", zaključio je Reljić.
On također smatra kako "non paper" ignorira najvažniju stvar kada je u pitanju zapadni Balkan a to je gospodarski razvoj. "Non paper potpuno izostavlja socio-ekonomsko stanje regije. Masovno iseljavanje će dovesti do toga da će u zemlji ostati sirotinja i oligarhija. Sloj koji je neophodan kako bi se u jednom društvu provele reforme na kojima 'non paper' insistira više uopće neće postojati u regiji", pesimističan je Reljić.
Nema vremena za dugotrajne reforme
Za njega je odlučujući faktor i pitanje vremena koje bi bilo utrošeno na uvođenje promjena koje predlaže Francuska. Dragocjenog vremena tijekom kojeg se neće događati ništa po pitanju proširenja a zemlje regije zapadnog Balkana će i još više kaskati za ostatkom Europe.
Autori non-papera zanemaruju, kako smatra Reljić, i EU aparat koji godinama upravlja pregovorima i sustavom proširivanja.
Njegove riječi potvrđuje i jedan neimenovani diplomatski izvor u Europskoj komisiji koji smatra da nema baš pretjerane logike mijenjati sadašnji pristupni proces. "Pregovarački mehanizam stoji na solidnim temeljima i jasnim principima poput Kopenhagenških kriterija koje nitko ne dovodi u pitanje", kaže ovaj izvor. I politički dnevnik Politico citira jednog EU diplomata koji smatra da je u francuskom dokumentu vidljiva jedino želja da se čitav proces proširenja maksimalno uspori.
Na tvrdnje nekih medija kako je francuski dokument izlazak u susret Berlinu, Reljić odgovara suzdržano. "Nema ni u Njemačkoj nekog entuzijazma kada je u pitanju proširenje. Berlin je isključivo ljut zbog blokiranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom koja je učinila mnogo pristajući na promjenu imena a zauzvrat nije dobila ništa. Na kraju krajeva je i u Njemačkoj postojao otpor davanju zelenog svjetla otvaranju pregovora s Albanijom", zaključuje Reljić.
Njemački ministar vanjskih poslova Heko Maas je u prošlotjednom intervjuu za DW najavio da će s francuskom stranom razgovarati o tomu kako reformirati proces a ne ugroziti proširenje.
Pozitivan prijem u Srbiji
Usprkos pretežno negativnom prijemu francuskog dokumenta, Marko Kmezić, analitičar i znanstvenik s katedre za jugoistočnu Europu Sveučilišta u Grazu smatra da non-paper sadrži neke pozitivne elemente ali isto tako smatra da je nepotrebno mijenjati sadašnju formu pristupnog procesa i tako gubiti dragocjeno vrijeme. "Ovaj dokument sadrži neke elemente koje već neko vrijeme predlažu NVO ali zaustaviti sada pregovarački proces na najmanje godinu dana je kontraproduktivno", kaže Kmezić za DW.
On smatra da je nerealno da bi, kako je najavljeno, ovaj non-paper mogao biti usvojen do početka sljedeće godine. Relativno pozitivnu reakciju na francuski impuls u Srbiji Kmezić objašnjava dosadašnjom pesimističnom atmosferom. "Mislim da su relativno pozitivne reakcije u Srbiji odraz zadovoljstva da se uopće nešto pokreće s mrtve točke i dobro došlo osvježenje nakon pesimističnog raspoloženja koje je nastalo nakon francuske blokade Albanije i Sjeverne Makedonije", zaključuje Kmezić.