Vučić može unaprijediti odnose Beograda i Sarajeva

Aleksandar Vučić je u više navrata isticao da su njegovi prioriteti dobrosusjedska saradnja, posebno Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH), te unapređenje odnosa između Srba i Bošnjaka. Prema ocjeni analitičara, dvije zemlje trenutno imaju stabilne odnose, iako su oni još daleko od uzlazne putanje. Česte razmirice između Bošnjaka i Srba u BiH, Srbiju dovode u poziciju da balansira između Sarajeva i Banjaluke. Istupi pojedinih političkih lidera u BiH, pa i državnika s obje strane Drine, nisu uvijek bili u funkciji unapređenja saradnje. Politički analitičar Adnan Huskić podsjeća da i personalni odnosi između državnika te njihova ideološka ubjeđenja bitno utiču na međususjedske odnose i prilike u regiji, što se očitovalo i kroz odnose Bakira Izetbegovića i Tomislava Nikolića.

„Lični odnosi između političara su veoma važni. U etabliranim demokratijama sa relativno stabilnim institucijama i procedurama, ovakvi odnosi su omogućavali značajne iskorake u politici i odnosima država, nerijetko i historijske. Takvi su bili slučajevi u odnosima Adenauer-De Gaulle, Mitterand-Kohl ili čak Bush-Blaire. U našem slučaju, a pritom mislim na većinu balkanskih država, lični odnosi nose dodatnu težinu, upravo zbog činjenice da se u većini država radi o nekonsolidiranim demokratijama nejakih institucija. To onda omogućava da osobe, koje su stvarni centri moći, kakav je sada slučaj sa Vučićem, sebi mogu dozvoliti izlazak iz konvencionalnih institucionalnih okvira. Odnosi između Bakira Izetbegovića i Tomislava Nikolića su bili vrlo asimetrični i nedovoljno razvijeni. Nerazvijeni su bili u institucionalnom smislu, a jednako tako i na ličnom nivou. Pored toga, obojica su bili vrlo ograničeni specifičnostima unutrašnje politike država iz kojih dolaze. Dok je Nikolić bio de facto bez stvarne moći, Izetbegovićevo djelovanje je ograničeno činjenicom da je on dio tročlanog Predsjedništva, odnosno kolektivnog šefa države“, kaže Huskić.

Neprikosnoveni lider i razjedinjeno Predsjedništvo

Sadašnje okolnosti su drugačije, barem kada je riječ o Srbiji. Huskić vjeruje da Aleksandar Vučić kao predsjednik Srbije može više uticati na unapređenje odnosa između Beograda i Sarajeva nego što je to mogao u vrijeme dok je bio premijer. „On je centar moći i odlučivanja prenio sa sobom nakon predsjedničkih izbora sa pozicije premijera, koju je ranije obavljao, u ured Predsjednika Srbije. Ukoliko je pitanje poboljšanja odnosa sa BiH u Vučićevom interesu, ili mu taj cilj bude snažno sugerisan izvana, on može pomoći stvaranju mnogo zdravije atmosfere između dvije države. Pitanje odnosa sa Dodikom, koje se uklapa u ranije spomenuto pitanje ličnih odnosa, u tom smislu igra značajnu ulogu. Dodik je imao vrlo srdačan odnos sa bivšim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, te ga je čak i snažno podržavao na predsjedničkim izborima, gdje je Tadićev protukandidat bio upravo Tomislav Nikolić. To je ozbiljno narušilo Dodikov rejting kod Vučića, što je i dalje slučaj, iako su odnosi u međuvremenu značajno uznapredovali. Mislim da između Dodika i Vučića nema dovoljno povjerenja, te da sarađuju naprosto zato što to funkcije koje obavljaju to zahtijevaju“, ističe Huskić.

Vučić će u Sarajevu, kao „neprikosnoveni“ srbijanski politički lider razgovarati sa trojicom članova Predsjedništva BiH od kojih „svaki vuče na svoju stranu“. „I ovdje postoji asimetrija u odnosima, između ostalog i zbog toga što je Vučić u ovom momentu neprikosnoveni politički lider u Srbiji, neovisno o funkciji koju obavlja. Sa druge strane je Predsjedništvo BiH, kao jedna od institucija u BiH koje počivaju na principu etničke podjele vlasti koji zahtjeva širok konsenzus kod donošenja odluka. Ako znamo da su tri člana Predsjedništva BiH nerijetko u potpunom raskoraku po pitanju ključnih stavova, situacija se dodatno komplicira kada su u pitanju odnosi BiH i dvije susjedne države, Srbije i Hrvatske. Kao rezultat toga, razgovori na ovom nivou su uglavnom lišeni suštinske debate oko bilateralnih problema među dvjema državama, te će vjerovatno tako biti i ovaj put. No, iako lišeni suštine, ovakvi susreti su neophopdni. Uspostava prisnih odnosa među političkim liderima je korak ka smanjenju tenzija i stabilizaciji situacije u regiji“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Granice i trgovina, autoput na čekanju

Aleksandar Vučić je ranije izražavao žaljenje što u Sarajevu nije bilo više sluha za njegove poruke. „Mislim da ljudi u Sarajevu nikada nisu imali dovoljno vjere u ono što im govorim i poručujem. Smatram da Srbi i Bošnjaci, i to je jedna od najvažnijih stvari, moraju živjeti u miru, da je pristojan i civiliziran dijalog, uz međusobno poštovanje, jedini način komuniciranja između ova dva naroda“, kazao je Vučić u izjavi koju je uoči njegove službene posjete Sarajevu prenijela BHRT (Bosanskohercegovačka radio-televizija). Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dolazi u BiH na poziv državnog Predsjedništva. Član Predsjedništva Mladen Ivanić kaže da će najvažnije teme razgovora biti granična pitanja i bolji politički odnosi. „Mislim da ćemo konačno otvoriti tu priču da vidimo gdje BiH i Srbija imaju interes za razmjenu teritorija kako bi se ispravile neke nelogičnosti oko granice. Ne očekujem razgovore o auto-putu koji će povezati Sarajevo i Beograd jer oko toga još nema saglasnosti u BiH, ali očekujem poboljašnje političkih prilika i odnosa između BiH i Srbije“, rekao je Ivanić.

U Sarajevu bi, prema neslužbenim informacijama, moglo biti riječi i o deklaraciji o zaštiti i očuvanju srpskog naroda koju su nedavno formulirali zvaničnici Srbije i bh. entiteta Republike Srpske (RS). Susretom Vučić-članovi Predsjedništva BiH ipak će dominirati otvorena pitanja između dvije zemlje i unaprijeđenje međusobne trgovinske razmjene. BHRT prenosi da je Srbija za BiH četvrti vanjskotrgovinski partner i izvozna destinacija, dok je BiH Srbiji po obimu treća izvozna zemlja. Trgovinska razmjena između dvije zemlje premašuje milijardu i  po eura.