Zabranjen referendum u RS: Da li se rješenje zove Putin?

Ustavni sud BiH odlučivao je na osnovu dvije apelacije, onoj Narodne skupštine RS da se cijeli proces vrati na početak, odnosno da se poništi odluka Ustavnog suda iz prošle godine po kojoj je 9. januar proglašen neustavnim i drugoj, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da se održavanje referenduma privremeno zabrani. Prva je odbačena, druga usvojena i to je, sudeći prema reakcijama i onom što bi moglo uslijediti narednih dana, jedna od najbitnijih pravosudnih odluka u BiH u posljednjih nekoliko godina.

RS neće sprovesti Odluku Ustavnog suda BiH

To se vidi po reakcijama iz RS, odakle i pored ekspresnog reagovanja međunarodnih predstavnika, OHR-a, američke Ambasade, evropskih zvaničnika, stižu poruke da će referendum biti održan u nedjelju 25. septembra kako je i najavljeno i da nijedna odluka Ustavnog suda to ne može da spriječi.

„Nisam ni očekivao drugačiije ponašanje političkog organa koji sebe naziva Ustavnim sudom. U kontinuitetu politički pogrešnih odluka na štetu srpskog naroda, ništa nije iznenađujuće. Oni ne mogu obustaviti našu odluku. To jedino može Narodna skupština a ona neće zasjedati po tom pitanju. Mi ćemo održati referendum“, rekao je u prvim reakcijama predsjednik RS Milorad Dodik koji je ranije rekao da ukoliko Ustavni sud BiH prihvati apelaciju Narodne skupštine da u tom slučaju nema svrhe za održavanjem referenduma.

Pravno - entitetska linija razgraničenja

Neki politički lideri ali i pravni stručnjaci postavili su pitanje ko je taj ko će sprovesti odluku i sankcionisati odgovorne ukoliko se ne prihvati odluka Ustavnog suda BiH. Kao i političke reakcije, i one sa stručnog stanovišta razliku se po tome iz kog entiteta dolaze. Pravnici u RS smatraju da BiH nema ustavnu nadležnost da odlučuje o referendumu, dok oni iz Federacije ovo vide kao okidač za djelovanje drugih organa poput Tužilaštva BiH i međunarodnne zajednice.

Svi lideri političkih partija, vlast i opozicija u RS jednoglasni su u stavu. Odluka je došla u jeku izbore kampanje i teško je očekivati pomirljive tonove jer bi to u odnosima kakvi vladaju u BiH bilo ravno političkom samoubistvu. Dragan Čavić, lider NDP-a - stranke koja je članica Saveza za promjene, kaže da opozicija u RS neće tražiti sazivanje sjednice po tom pitanju.

„Nećemo sazivati sjednicu Narodne skupštine RS o ovoj temi jer ne smatramo da je to potrebno. Oni koji eventualno dođu sa takvim prijedlogom u Narodnu skupštinu neka znaju da će Savez za promjene prisustvovati sjednici i zatražićemo debelu argumentaciju za takvu vrstu kapitulacije“, kaže Čavić.

Ni Predsjedništvo nema jedinstven stav

Šta u ovom slučaju znači kapitulacija niko se ne usuđuje komentarisati ali je izvjesno, kako smatraju neki analitičari, da bi povlačenje odluke o referendumu značio i politički kraj Milorada Dodika. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, čija je apelacija prihvaćena kada je riječ o privremenoj zabrani referenduma kaže da bi nepoštovanje ove odluke značilo nepoštovanje Dejtonskog sporazuma ali i krivično djelo.

„Nadam se da će Dodik odustati od referenduma, jer nakon odluke Ustavnog suda o uvođenju privremene mjere, nastavak aktivnosti na organizaciji referenduma predstavlja nedvosmisleno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i krivično djelo suprotstavljanja odlukama Ustavnog suda BiH, koje može biti sankcionisano Krivičnim zakonom BiH”, izjavio je Izetbegović.

S druge strane, srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić kaže da poštuje institucije RS i da za njega važe odluke Narodne skupštine RS, uključujući i onu o referendumu. Kaže da će ovakva odluka suda pogoršati odnose u BiH. U isto vrijeme hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović kaže da niko nema pravo osporavati odluke pravosudnih institucija.

„Odluke Ustavnog suda se moraju poštovati, šta god ja mislio o njima. Ko sam ja da komentarišem odluku te institucije. Ako se to počne raditi mi ćemo dobiti anarhiju a to nam ne treba“, poručuje Čović.

Sastanak sa Putinom, izlazna strategija?

Ustavni sud BiH nije problem vratio na početak nego je ovu priču o 9. januaru, kao neustavnom danu za obilježavanje Dana RS, okončao. Odluka je obavezujuća a da li će se poštovati zavisi isključivo od vlasti u RS. Sudeći prema najavama, Dodik bi tri dana prije zakazanog referenduma trebao da se sastane sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Iako Dodik tvrdi da je ta posjeta dogovorena još u junu mnogi upravo taj sastanak vide kao izlaznu strategiju za otkazivanje referenduma.

„Ovaj sastanak je ranije dogovoren. Bilo je ostalo da se definiše tačno vrijeme. Ovaj sastanak nema nikakve veze sa činjenicom da se referendum održava, to je gotova stvar. Sve tehničke pripreme za njega su urađene“, kaže Dodik.

I zaista, sve tehničke pripreme su urađene, završeno je štampanje glasačkom materijala, koje je krajem ove sedmice distribuisano u opštinske izborne komisije. Dakle tehnički gledano nema više prepreka za održavanje referenduma, ukoliko izuzmemo odluku Ustavnog suda BiH, najviše pravosudne instance u zemlji. U ovakvim odnosima „snaga“ niko sa sigurnošću ne može reći da li će referendum biti održan.

„Miloradu Dodiku isteče vrijeme za odluku, to je jedino što ne radi u njegovu korist u ovom trenutku. Sve ostalo ide u prilog njemu i politici koju on zastupa. Niko ne može da tvrdi kakav će ishod svega ovoga da bude. S jedne strane tu je pritisak iz Srbije koja nije dala podršku referendumu, s druge kompletne međunarodne zajednice koja traži da se referendum otkaže. Negdje između je rješenje. Da li se ono zove Putin to ćemo da vidimo 22. septembra“, kaže novinar Dnevnog avaza, Goran Dakić.

Komisija i spiskovi

Ustavni sud BiH zaključio je da je referendum zakazan za 25. septembar neustavan te da bi njegovo održavanje predstavljalo direktan čin podrivanja ustavnog poretka zemlje. Da li se taj poredak podriva utvrđivanje biračkog spiska samo na teritoriji RS, niko danas ne može da govori jer se radi o novoj situaciji. Do sada je Centralna izborna komisija dostavljala opštinama birački spisak ali tokom vanrednih izbora u pojedinim opštinama. Izborna komisija Republike Srpske, nakon što je CIK odbio da dostavi birački spisak, utvrdila je na osnovu podataka iz MUP-a i drugih institucija birački spisak na kojem je 1.219.399 građana sa pravom glasa. Utvrđena su i mjesta glasanja za građane Brčko distrikta, kaže predsjednik Republičke izborne komisije Siniša Karan: „Glasačka mjesta obezbjeđena su u Donjem Žabaru i na teritoriji Bijeljine. Oni će se posebno osposobiti da omoguće građanima Distrikta koji imaju državljansto RS da uredno glasaju“.

A kako je sve počelo

Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH prije četiri godine u vezi sa 9. januarom a sud je prošle godine donio oduku da je datum neustavan jer vrijeđa druga dva naroda u RS, i naložio izmjene zakona o praznicima. Međutim, Narodna skupština 15. jula donosi odluku o referendumu sa pitanjem „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“ i datumom održavanja 25. septembrom. Potom je uslijedio veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda koga je Ustavni sud RS na kraju odbacio kao neosnovan.

„Sud je rekao svoje, odluka se ne poštuje. Pokušava se uključiti kolektivna odgovornost za nesprovođenje odluka. Zaista, politika koja više nema smisla i pravosuđe koje više nema smisla. Ako treba reforma pravosuđa, ona je potrebna u RS“, kaže prvi čovjek kluba Mujo Hadžiomerović.

Nakon toga ništa više nije stajalo na putu održavanja referenduma ali se tražila podrška zvaničnog Beograda po ovo pitanju. Politički predstavnici iz RS na sastanku sa državnim vrhom Srbije, nisu je dobili.

Bez podrške Beograda

„Vidim da su svi svoje odluke već donijeli. Mogli smo i da preskočimo sastanak. Ja ne kršim dogovore koje postignem. I kada se dogovorim da o nečemu razgovaram onda to i radim a ne idem u javnost sa tim šta je moja politika“, rekao je premijer Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka za političarima iz RS prije nekoliko dana u Beogradu.

Nakon ovog sastanka Centralna izborna komisija odbila je zahtjev RS da dostavi biračke spiskove, nakon čega je tačan broj birača utvrđen preko nadležnih institucija poput evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i ostalih koji imaju pristup podacima građana.

Posljednja u nizu je odluka Ustavnog suda BiH kojom se privremeno zabranjuje održavanje referenduma a odgovor iz RS je da se ona neće poštovati i da će se referendum sprovesti. Jedini način za smirivanje situacije mnogi vide u posjeti Dodika Rusiji, tri dana prije održavanja referenduma.

Reakcije međunarodnih institucija

Nakon odluke Ustavnog suda BiH reakcije stižu iz OHR-a, američke Ambasade, zvaničnika EU. Visoki predstavnik pozvao je sve strane da ispoštuju odluke Ustavnog suda.

„Visoki predstavnik poziva vlasti u RS da se uzdrže od provođenja referenduma koji nema zakonske osnove i kojim bi se direktno prekršila odluka Suda. Ovdje više nije riječ o praznicima Republike Srpske nego o direktnom osporavanju državnog pravosuđa. Kao konačni autoritet za provođenje civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, visoki predstavnik ponavlja da je Ustavni sud temelj Aneksa 4. Mirovnog sporazuma, i od ključne važnosti za njegovo provođenje. Osporavanje njegovih nadležnosti održavanjem referenduma predstavljalo bi direktno i ozbiljno kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, što bi imalo uticaj na stabilnost zemlje“, saopšteno je iz OHR-a.

Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da visoka predstavnica EU Federika Mogerini i komesar Johanes Han smatraju da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije upustio u preispitivanje odluke o Danu Republike Srpske, te je usvojio privremenu mjeru kojom se privremeno suspenduje održavanje referenduma u RS-u. "Ohrabrujemo institucije u Bosni i Hercegovini da riješe ovo pitanje i poštuju vladavinu prava putem ustanovljenih pravnih procesa i postojećeg ustavnog okvira, a kroz konstruktivan dijalog. Sve strane se trebaju suzdržati od aktivnosti koje mogu dovesti do eskalacije situacije" – kaže se u zajedničkoj izjavi Mogerini i Hana. Takođe , ambasada SAD-a u BiH pozvala je na poštovanje odluka Ustavnog suda BiH.