Zapadni Balkan zaslužuje više
31. januar 2018
„Junkerova posljednja godina na funkciji možda neće biti u znaku „Bregzita", već – raširenih ruku. Evropska komisija namjerava da najavi strategiju o Balkanu, koja bi mogla da ohrabri pretendente na članstvo. Kako stoje stvari, možda bi čak mogao da bude naveden i mogući datum sljedećeg pristupa: 2025. Taj datum bi trebalo da bude „indikativan", to jest, „neobavezan", i ne treba ga shvatiti kao tačan termin. No, treba da bude jasno i da Evropska komisija smatra da bi kako Crna Gora, koja je daleko odmakla u pregovorima, tako i Srbija negdje između 2024. i 2026. mogle biti zrele za pristup. Takvi termini su dugo izbjegavani sa argumentom da bi mogli biti pogrešno shvaćeni kao obećanje pa će tako zakočiti reforme."
„Moguće je da će Crna Gora i Srbija 2025. ispuniti uslove", citira Zidojče cajtung poslanika Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera (CDU). One su 'na čelu trke', kaže taj bivši premijer njemačke pokrajine Donje Saksonije koji se kao izvjestilac EU proteklih godina intenzivno bavio Srbijom. On kaže da je ta zemlja 'ekonomski na pravom putu', ali i 'da se nalazi pred velikim izazovima' kada je riječ 'o pravnoj državi, slobodi medija i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala'. Tome treba dodati i uslov EU da Srbija i Kosovo obavezujućim sporazumom normalizuju međusobne odnose."
„Kada Evropska komisija uskoro obznani svoje planove, moraće da lavira između čvrstih interesa Unije, želja u regionu i javnog mnjenja u mnogim zemljama-članicama koje nije baš naklonjeno širenju EU. I Mekalister pažljivo bira riječi. Kao najbolji mogući scenario on označava termin za pristup Srbije i Crne Gore sredinom sljedeće decenije. A preduslov za to je da te dvije zemlje 'zaista donesu i sprovedu u djelo sve neophodne reforme'."
„Upravo zato što su načinjene i neke greške sa preuranjenim prijemom Rumunije i Bugarske važno je primijeniti stroge kriterijume", naveo je još Mekalister. Zidojče cajtung prenosi i da je po njegovom mišljenju „ispravno i to što se EU sada više okreće regionu u kojem se i Rusija, Turska, Kina i Saudijska Arabija bore za uticaj." „Zapadni Balkan je zaslužio više od ljubazne nezainteresovanosti", opominje on.
„To mnogi tako vide. Na samitu EU u martu 2017, šefovi država i vlada su se posvetili regionu. Govorili su o tome kako bi nove ratne opasnosti morale da budu otklonjene i kako spriječiti nove talase izbjeglica iz regiona ili kroz njega. Ali, na kraju je sve ostalo samo na maglovitoj „neograničenoj" podršci evropskoj perspektivi regiona." „Ako se ne pobrinemo za stabilnost na Balkanu, politička nestabilnost će nas neposredno pogoditi", upozorava Mekalister, a prenosi Zidojče cajtung.
Većina Makedonaca protiv promjene imena
A portal radija Dojčlandfunk (DLF) piše o tendenciji u Makedoniji da se pristane na promjenu imena države. „Premijer Zoran Zaev je već najavio prve korake u tom pravcu. Aerodrom u Skoplju i jedan važan auto-put bi mogli biti preimenovani. Oni još nose ime Aleksandra Velikog – što je iz grčke perspektive provokacija, jer je stari osvajač dio grčkog nacionalnog mita."
„Zaev ove nedjelje očekuje i posjetu specijalnog istražitelja Ujedinjenih nacija Metjua Nimeca. On je podnio pet mogućih rješenja spora oko imena i sada ide u Atinu i Skoplje kako bi vidio šta o tome misle tamošnje vlade. Zoran Zaev je prošlog vikenda već radio na tome: Sastali smo se sa svim političim predstavnicima i razmijenili mišljenja o idejama medijatora Nimeca. Taj proces zahtjeva veliku političku odgovornost sa ciljem da se postigne nacionalni konsenzus u Makedoniji."
„No, Zaev bi sa tim konsenzusom mogao imati problem. Prema anketama, većina Makedonaca je protiv promjene imena države. Osim toga, Zaev je u predizbornoj kampanji stavio u izgled građanima referendum o promjeni imena. Nacionalističke snage u Makedoniji bi mogle da iskoriste takav referendum i masovno mobilizuju ljude protiv promjene imena. Mnogima bi se to dopalo", piše radio DLF.
Priredio Saša Bojić