ZAVNOBIH - neprijatelj broj 1?
24. novembar 2023Tačno osamdeset godina se navršilo od prvog zajedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH). Svake godine na desetine antifašista dolazilo je da obilježi taj dan iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Prije dvije godine u Mrkonjić Gradu bila je Valerija Srinjar- Tvrz (93), iz Ljubljane.
„Živjela sam u Sarajevu skoro 40 godina, a tokom zadnjeg rata sam se vratila u Sloveniju. Imam dvije domovine, u Sloveniji sam rođena a u BiH radila. Bila sam u partizanima sa 16 godina. Ponosna sam jer danas obilježavamo ovaj dan i sjećamo se najljepših dana koje su narodi Jugoslavije napravili. Oslobodili smo zemlju od fašista", prisjetila se prije dvije godine Srinjar- Tvrz.
Sab(n)orci
Osam decenija nakon prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, tamo gdje su neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Srbi i Bošnjaci i Hrvati zajedno polagali cvijeće, tradicija je zaustavljena. Vlast u Republici Srpskoj, na čijoj teritoriji se nalazi Mrkonjić Grad, saopštili su da postoje ozbiljne prijetnje po bezbjednost za održavanje skupa u organizaciji SABNOR-a ali i lokalne boračke organizacije.
„Nakon analize svih bezbjednosnih aspekata, a imajući u vidu da je isti dan na istom mjestu najavljen skup SABNOR-a BiH i Opštinske boračke organizacije Mrkonjić Grad, cijenimo da zbog okupljanja većeg broja učesnika i posjetilaca najavljenih skupova, organizovanih od strane organizacija koje imaju različita programska opredjeljenja, postoji stvarna opasnost da bi njihovim održavanjem bila ugrožena bezbjednost ljudi i imovine i da bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili narušavanja javnog reda i mira u većem obimu", saopštili su iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.
Skupovi su se održavali i ranije. Nekoliko prethodnih godina su predstavnici SABNOR-a u entitetu Federaciji BiH i SUBNOR-a entiteta Republike Srpske zajedno obilježavali ovaj datum. Sve do zaoštravanja političke krize u BiH, posebno nakon 2015. godine i apelacije Ustavnom BiH u vezi sa obilježavanjem Dana Republike Srpske 9. januara. Nakon toga, predstavnici boračkih organizacija sa sjedištem u RS, obilježavali su ZAVNOBIH-a par dana ranije, ali nikada više zajedno na taj dan.
Međutim, da se ne radi samo o ZAVNOBIH-u već o širem političkom kontekstu, pokazuje i zabrana skupa u Banjaluci povodom Dana državnosti BiH u organizaciji SDP-a. Iako je u prethodnih nekoliko godina ovaj datum obilježen bez prevelike medijske pažnje, ove godine i u Policijskoj upravi Banjaluka smatraju da se radi o bezbjednosnom riziku, s obzirom da „postoje operativne informacije da se građani od strane pojedinaca javno pozivaju na masovno okupljanje u cilju sprečavanja održavanja ovog javnog skupa".
„Procijenjeno je da postoji realna mogućnost da na ovom javnom skupu može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine, te do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu", saopštili su iz policije.
Gdje je nastala BiH?
Ukoliko se vodimo političkom odlukama onih koje su građani izabrali da ih vode u Republici Srpskoj, BiH nije nastala u Mrkonjić Gradu. Nastala je u Dejtonu, čija je godišnjica obilježena prije tri dana, na dan potpisivanja mirovnog sporazuma, 21. novembra.
Dok je 247 delegata 25. novembra 1943 u Mrkonjić Gradu utvrđivalo da je BiH ravnopravna za sve građane - Srbe, Hrvate i muslimane, današnji delegati u parlamentu imaju potpuno različite stavove o ovom pitanju. Sudeći prema izjavama nekih od njih, može se izvesti zaključak da je zabrana održavanja skupova isključivo političko a ne bezbjedosno pitanje.
„Znači mi kao Srbi, koji ovdje živimo, ne možemo da ne poštujemo te ljude koji su tada zalagali svoje živote. Ali za šta? Prije svega za slobodu, da se odbrane od genocida, za Jugoslaviju i u okviru nje za jednu od njenih federalnih jedinica. I sada to neko hoće da izvitoperi u patološkom smislu", rekla je delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać.
Strah i hajka
Član SDP-a iz Banjaluke i potpredsjednik federalne vlade Vojin Mijatović kaže da je iznenađen odlukama policije i najavljuje da će sutra ipak doći u Banjaluku.
„Ja sam uvjeren da ljudi u MUP-u rade svoj posao i da su zapravo dobili politički nalog", rekao je Mijatović, koji je kao potpredsjednik SDP-a organizator skupa u Banjaluci.
„Nažalost MUP RS nam je zabranio da volimo svoju zemlju, zabranio da slavimo život svih nas, zabranio naše zajedničko nasljeđe. Čemu strah, čemu zabrane, čemu organizovana hajka na pruženu ruku, na život? Vjerujem da ste ubijeđeni da ste sa ovim pobijedili, vjerujem da likujete nad sopstvenim jadom, a niste ni svjesni šta radite sami sebi", rekao je Mijatović, obraćajući se onima koji su naredili da se zabrani obilježavanja ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu.
Za predstavnike boračkih udruženja, koja baštine tekovine Narodno oslobodilačke borbe, odluka o zabrani skupa u Mrkonjić Gradu je, kažu, u najmanju ruku šokantna. Da li će ipak otići na obilježavanje i pored policijske odluke još ne znaju, ali će, poručuju, svakako obilježiti ovaj važan datum.
Zbog različitih tumačenja 25. novembra i definicije trenutka nastanka BiH, nema konsenzusa ni oko zakona o praznicima na državnom nivou, koji bi regulisao ovu oblast. Zbog toga u Republici Srpskoj obilježavaju 21. novembar - Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine kao Dan državnosti oblježava 25. novembar - Dan prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a.
Radikalne mjere
Na zabrane policije Republike Srpske reagovao je i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da se radi o pokušaju da se obezvrijedi država. Zabrana je samo pokazatelj da se Dodik plaši, čim je krenuo u ovako radikalne mjere, kaže Komšić.
„To je pokušaj da se pokaže onima koji vole ovaj dan, da od toga nema ništa. Da nema antifašističke tradicije, ničega. Treba doći na njegovu tezu kako je BiH samo propali pokušaj", rekao je Komšić i dodao da se obično ljudi u takvim stvarima prevare, te postavio pitanje.
„Šta to ima loše u danu, koji miriše na antifašizam. Ako negirate taj dan, šta zapravo negirate", upitao je Komšić u izjavi za televiziju Federacije BiH (FTV).
Što se tiče reakcija međunarodnih zvaničnika na odluku MUP-a RS, jedino je Kancelarija visokog predstavnika u BiH izdala saopštenje u ime visokog predstavnika Kristijana Šmita ali povodom 25. novembra, bez bilo kakvih detalja u vezi sa zabranom MUP-a RS.
Šta je ostalo od Proglasa
„25. novembar je značajan datum u istoriji Bosne i Hercegovine", poručio je Šmit, ističući da je Dan državnosti BiH povezan sa zasjedanjem ZAVNOBIH-a i da sadašnji lideri trebaju raditi na zajedničkoj budućnosti.
„Institucije Bosne i Hercegovine uspostavljene Dejtonskim sporazumom 1995. godine, imaju suštinsku ulogu u održavanju mira, stabilnosti i demokratske vlasti. Prisjećajući se sjednice ZAVNOBIH-a, ističemo važnost usklađenog rada ovih institucija u cilju rješavanja izazova i korištenja šansi koje im se pružaju", kaže se u Šmitovom saopštenju.
Prije osamdeset godina u Mrkonjić Gradu dogovoren je Proglas narodima BiH o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, u kojoj žive Srbi, Hrvati i muslimani, kao i svi ostali narodi i narodnosti.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu