Putin vrbuje Bugarsku

Izjava bugarskog premijera Bojka Borisova početkom jula ove godine je zvučala kao opravdanje. "Razumljivo je zašto je predsjednik Putin tako oštro optužio Bugarsku. Mi smo doduše ispali krivci, iako u suštini nismo bili krivi, a još manje je naš cilj bio zamrznuti odnose s Rusijom." Naravno da je ovim mislio na ekonomske sankcije koje su uvedene Kremlju, a koje je kao članica EU uvela i Bugarska. Borisov upućuje na Putinove riječi koje je početkom decembra prošle godine uputio u Ankari kada je kazao kako je projekat 'Južni tok' propao, a riječ je o gasovodu koji je veoma važan za Bugarsku. Ali, ne samo Bugarsku već i Srbiju pa i samu Bosnu i Hercegovinu, odnosno njen entiet Republiku Srpsku. Tada je Putin kazao kako svu krivicu za propast tog projekta snosi Bugarska, jer ta zemlja "nije znala da djeluje kao nezavisna".

Ali, sada se odjenom ton između Moskve i Sofije promijenio. Početkom ove sedmice Putin je na Krimu izjavio: "Članstvo Bugarske u NATO je gotova stvar. Mi ćemo poštovati izbor bugarskog naroda i i dalje sarađivati sa Bugarskom, nezavisno od teških pitanja koja su u vezi sa različitim projektima, kao što je naprimjer i 'Južni tok'. Osim toga, nastavio je dalje Putin, Rusija i Bugarska su uvijek u istoriji bile veoma bliske. U Bugarskoj su ove riječi primljene kao "jasan znak pomirenja" i "potpuno novi ton u bilateralnim odnosima".

Gasovod kao politički instrument

Tokom zvaničnog prijema na anektiranom Krimu, u njegovom više usputnom pominjanju Bugarske, uvjeravao je Putin kako će Rusija razvijati veze sa Bugarskom "na svim kolosijecima". No, on je u stvari mislio samo na dva; a oba su zapravo prožeta tenzijama između Rusije i Zapada kao i geostrateške pozicije Bugarske koja je i članica NATO i članica EU.

Jedan od dva kolosijeka o kojima je govorio Putin je svakako 'Južni tok', koji je pored svog ekonomskog aspekta i važan instrument ruske spoljne politike. A, u Ankari uz svu pompu najavljivani tzv. 'Turski tok', izgleda da je umro i prije nego se rodio, dok Rusija više ne tvrdi tako kategorično da od 2019. ruski gas više neće ići preko Ukrajine ka Evropi. Istovremeno pojedini stručnjaci govore kako 'Južni tok' ponovo ima dobre šanse. Takođe i to što iz Moskve još nije došlo zvanično otkazivanje projekta 'Južni tok', Bugari shvataju kao da se projekat još može spasiti. Spekulacije o ponovnom oživaljavanju projekta očigledno je da vode do izvora u Kremlju. Rusiji je zapravo potreban gasovod kao instrument političkog pritiska. A Bugarska bi u svemu tom svakako igrala određenu ulogu.

Bugarska između Istoka i Zapada

Drugi kolosijek je pokušaj Kremlja da preko te zemlje utiče na jedinstvo EU i NATO-a, kako bi obje ove organizacije zapravo podijelio - kako po pitanju sankcija tako i po pitanju bezbjednosne politike. I u tom smislu je Bugarska dobar teren za "tajne akcije". Jer, Moskva u Sofiji i dalje ima dosta pristalica. Posebno u redovima najveće opozicione partije u bugarskom parlamentu. Socijalisti su se posebno obradovali Putinovoj izjavi. Portparol te partije je kazao: "Biće sve jasnije da nam je pod nos poturena pogrešna slika o Rusiji. Stvarni prioriteti Rusije su daleko od slike agresivne i nemilosrdne države." On je dodao kako je zbog svoje geopolitičke pozicije, ali i zbog duhovne i kulturološke povezanosti sa Rusijom, "Bugarska pozvana da kao posrednik ublaži trenutni spor".

Većina Bugara bi i pozdravila ovakvu ulogu države. Međutim, većina političara zna da je potpuno nerelano da se mala Bugarska sada odjednom pozicionira kao veliki miritelj na međunarodnoj sceni. Ali, i nakon Putinovih posljednjih izjava, Bugarska i dalje ostaje podijeljena po pitanju politike prema Rusiji.