Zašto Kina ne želi novi sporazum INF?
7. februar 2019
Kad se dvoje svađa, treći se raduje, glasi jedna njemačka poslovica. No ta poslovica ne pije vode kad je u pitanju odustajanje SAD-a i Rusije od Sporazuma o zabrani proizvodnje projektila kratkog i srednjeg dometa (INF - Intermediate Range Nuclear Forces), jer za Kinu ta situacija nimalo nije razlog za radovanje. "Žalimo" zbog tog koraka, navodi se u službenom priopćenju ministarstva vanjskih poslova iz Pekinga: "Kina je protiv izlaska SAD-a te poziva SAD i Rusiju da svoje prijepore temeljito okončaju kroz konstruktivan dijalog." Pritom Peking želi ostati po strani i odupire se multilateraliziraju sporazuma, dakle proširenju sporazuma na nove partnere poput Narodne Republike Kine. Upravo to ustvari priželjkuje predsjednik SAD-a Donald Trump, ali pregovori o tome nisu vjerojatni.
Kina se naoružavala u sjeni INF-a
U okviru INF-a su se Sjedinjene Američke Države i Rusija dogovorile uništiti sve projektile koji se ispaljuju s tla s dometom između 500 i 5000 kilometara, kao i ne vršiti daljnja istraživanja na tom polju. Kina, naprotiv, u posljednjih 30 godina je snažno dalje razvila vlastito oružje tog dometa. Regionalna sigurnosna arhitektura se velikim dijelom oslanja upravo na te rakete. Ministarstvo obrane SAD-a procjenjuje da kineska Narodnooslobodilačka armija posjeduje oko 1000 do 1200 raketa kratkog dometa do 1000 kilometara - one čine većinski sastav kineskih raketa i potpale bi pod sporazum INF.
Rusija najavila razvijanje nove rakete srednjeg dometa
U regiji se ne može prepoznati zašto Kina nema interesa za tim da se pridruži INF-u. "To bi značilo da Kina mora odustati od mase svojih raketa. Sjedinjene Američke Države ne bi morale ni od čega odustati, jer se oslanjaju na oružje koje se koristi u mornarici ili zrakoplovstvu", kazao je za DW Wolfgang Richter iz Zaklade znanost i politika (SWP). Posebnost INF-a je bila što taj sporazum - za razliku od, primjerice, Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) - oružje koje je predmet sporazuma zabranjuje u potpunosti, do posljednje rakete. Ukoliko SAD i Rusija pokušaju zajednički s Kinom postići novi sporazum, Kina bi mogla zahtijevati gornju granicu koja bi bila iznad nule. "To bi značilo da bi i Rusija imala gornju granicu, dakle smjela stacionirati rakete, a to bi bila loša vijest za Europu", naveo je Richter. No, o pregovorima za novi INF zasad nema ni riječi. Naprotiv. Situacija postaje sve napetija. Rusija je najavila da će izraditi novu raketu srednjeg dometa iznad 500 kilometara. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je najavio kako bi razvoj tih raketa trebao uskoro uslijediti.
Jesu li te rakete danas još odlučujuće za pobjedu u ratovima?
Kad je sporazum INF sklopljen 1987. godine, posebna uloga u bipolarnom konfliktu Hladnog rata je pripala upravo raketama srednjeg dometa. S njima su se mogli napasti štićenici i jedne i druge strane u Europi, ali ne i neprijateljska super-sila. Danas obje zemlje, između ostalog i zbog zabrane, posjeduju druge rakete i projektile koji se ispaljuju s podmornica ili iz zrakoplova - da ne govorimo o bespilotnim letjelicama. Vojna korist od oružja koje obuhvaća INF u usporedbi s oružjem iliti projektilima podmornice i zrakoplovstva "nije prepoznatljiva", kazao je sigurnosni stručnjak Richter. Te rakete su možda nešto jeftinije u proizvodnji i možda brže reagiraju kad se nalaze na pravom mjestu, dodaje on. "Međutim, zbog toga se ne bi trebalo napraviti grešku i vjerovati kako sporazum zbog toga više ne vrijedi puno", kazao je Richter u izjavi za DW. "Sporazum ima veliko političko značenje. On je barem eliminirao čitavu jednu klasu oružja i to oružje sad ponovno dopustiti bi bilo potpuno pogrešan put."
Ne kvantitativno, već kvalitativno naoružanje
Ipak, to bi u potpunosti moglo postati stvarnost, jer postoji otkazni rok od šest mjeseci u okviru kojeg bi se SAD i Rusija još mogle predomisliti, ali je izgledno da Washington i Moskva to neće učiniti. Oba dosadašnja sporazumna partnera prema mišljenju Ulricha Kühna s Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku nemaju istinski interes za taj sporazum: "Rusija se osjeća ugroženom od NATO-a. Ali se Rusija osjeća ugroženom i od rastućih vojnih kapaciteta Kine - iako to službeno ne govori."
Kühn se plaši nove utrke u naoružanju ukoliko ta utrka i kvantitativno bude usporediva s onom za vrijeme Hladnog rata kada su postojale desetine tisuća bojevih glava. "Međutim, mi ćemo vidjeti jednu kvalitativnu utrku u naoružanju. To se razvija već više godina", kaže Kühn. " To znači bolje oružje, brže oružje i raketni sustavi, i naravno time i umanjenje krizne stabilnosti."
Koja rješenja nam još preostaju?
Nakon okončanja INF-a ostaje samo još jedan sporazum između dvije bivše blokovske sile, a to je sporazum "New START" u okviru kojeg su se obje zemlje obvezale ograničiti broj svog strateškog oružja za masovno uništenje. Taj sporazum, međutim, istječe 2021. godine. Šanse u produženje toga ugovora su, plaši se Kühn, "vrlo male", između ostalog i zbog toga što je u SAD-u zbog ruskog uplitanja u izbornu kampanju 2016. jako opalo povjerenje u Rusiju.
"U proteklih godina smo vidjeli da tim sporazumima, koji su bili tako važni za prevladavanje konfrontacije za vrijeme Hladnog rata, prijeti raspad", potvrdio je i sigurnosni stručnjak Richter. On dodaje da, ukoliko dođe do okončanja "New START-a", 2021. bismo ponovno bili tamo "gdje smo bili šezdesetih godina".