Zeder kao novi kancelar?
8. maj 2020
Nakon prve faze šoka zbog korona pandemije, koju je obilježilo jedinstvo svih političkih stranaka, posljednjih sedmica su prije svega opozicione stranke FDP i AfD ponovo krenule u napad, imajući na meti krizni menadžment njemačke vlade. U tome su učestvovali i mnogi mediji. Tako je mogao da se stekne utisak da je zemlja podijeljena.
Ali, izgleda da ti stranački sukobi nisu mnogo uticali na stanovništvo. To pokazuju rezultati aktuelnog istraživanja Dojčlandtrend koje je za javni servis ARD sproveo Institut za ispitivanje javnog mnjenja „Infratest dimap". Dvije trećine ispitanika pozitivno ocjenjuje krizni menadžment njemačke vlade. U odnosu na ispitivanje od prošlog mjeseca jedva da se nešto promijenilo.
Odlične ocjene za Angelu Merkel i CDU
To zadovoljstvo se vidi i po ocjenama koje su dobili vodeći političari velike koalicije: demohrišćani iz stranaka CDU/CSU i socijaldemokrate iz stranke SPD. Angela Merkel (CDU) je imala najveću podršku od jula 2017. godine. Ministar finansija Olaf Šolc (SPD) i ministar zdravlja Jens Špan (CDU) manje više su sačuvali rekordno dobre ocjene od prošlog mjeseca. Rekordno dobro je ocijenjen i ministar privrede Peter Altmajer (CDU), kao i ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer (CSU).
Od stranaka je najviše profitirala demohrišćanska unija CDU/CSU. U odnosu na prošli mjesec bilježi 5 odsto više podrške birača – ukupno 39 odsto. Toliku podršku posljednji put je imala u avgustu 2017. godine. SPD, kao i u aprilu, ima 16 odsto podrške ispitanika.
Opoziciji je teže. Zeleni bi na izborima trenutno osvojili 18 odsto glasova (-4), najmanje od oktobra 2018. godine. AfD je, kao i u avgustu 2017. na jednocifrenom broju, 9 odsto (-1). Liberali (FDP) bi, kao i prošlog mjeseca, sa 5 odsto glasova morali da se bore da pređu cenzus za ulazak u Bundestsag. Samo je stranka Ljevice sa 8 odsto glasova blago ojačala (+1).
Trenutno je odloženo pitanje ko će biti novi predsjednik Hrišćansko demokratske unije (CDU) i mogući nasljednik Angele Merkel u kancelarskom uredu. Prije krize, trojica kandidata su ušli u trku: Norbert Retgen, Fridrih Merc i Armin Lašet. Sada se na vrhu pozicionirao četvrti kandidat koji se prethodno nije kandidovao – Markus Zeder. Šef Hrišćansko socijalne unije (CSU) i premijer Bavarske, tokom posljednjih nedjelja pandemije je medijski veoma prisutan. Sada svaki drugi ispitanik smatra da bi on bio dobar kandidat za kancelara.
Kada će se o svemu tome odlučivati, još uvijek se ne zna. Okupljanje većeg broja ljudi trenutno je zabranjeno u Njemačkoj, pa tako ne mogu da se održavaju ni uobičajeni stranački kongresi.
Strah od pandemije manji
Anketa je sprovedena 4. i 5. maja, dakle, pre nego što je vlada 6. maja najavila prvo ublažavanje mjera. Kancelarka Merkel je govorila o trenutno „veoma dobroj situaciji" kada je riječ o borbi protiv pandemije. Izgleda da su građani sličnog mišljenja.
Strah od infekcija, kao i zabrinutost zbog preopterećene medicinske infrastrukture proteklih nedjelja su se znatno smanjili. Među ispitanicima je upola manje onih koji se boje da bi oni ili članovi njihove porodice mogli da se zaraze korona-virusom. Umjesto ranijih 37 odsto, sada samo još 21 odsto Nijemaca strahuje zbog problema sa medicinskim njegom.
Brige Nijemaca
Zabrinutost međutim postoji zbog ekonomske situacije. Vlada računa sa teškom recesijom. Ekonomski instituti počinju da iznose prve loše podatke vezane za privredu. Zato ne iznenađuje podatak da je još u martu, prije početka krize, dvije trećine ispitanika pozitivno ocijenilo privrednu situaciju u zemlji. Sada tako misli samo jedna trećina ispitanika, što je najslabiji rezultat u Dojčlandtrendu od finansijske krize 2008/2009. godine.
Zaminljivo je međutim da strah od gubitka radnog mjesta ostaje mali. Programi hitne pomoći, propisi o skraćenom radnom vremenu i druge mjere izgleda da su smirili građane. Čak se, u odnosu na prothodni mjesec, smanjio i broj onih koji su ozbiljno bili zabrinuti da će izgubiti radno mjesto, sa 18 na 13 procenata.
Trenutno se razmatraju razne mjere za oživljavanje privrede. Njemačka automobilska industrija je iznijela prijedlog o državnim premijama za kupovinu novog automobila. Ali donošenje takve odluke je odloženo. To se poklapa sa trenutnim raspoloženjem. Naime, većina Nijemaca (63 odsto) veoma kritički vidi takav plan.
Pored privrednih posljedica trenutno se sve više diskutuje i o socijalnim aspektima zaustavljanja privrede. Sve više pažnje se posvećuje situaciji u kojoj su našla djeca. Skoro dvije trećine Nijemaca (63 odsto) je zabrinuto da bi ograničene školske ponude i ponude za čuvanje djece mogle da imaju negativne posljedice u njihovom razvoju.
Istraživače javnog mnjenja je zanimalo i koliki je strah od ograničavanja građanskih sloboda zbog mjere uvedenih sa ciljem suzbijanja korona-virusa. Pritom je četiri od deset ispitanika izrazilo zabrinutost – što je manje u odnosu na prethodni mjesec. A među njima je najviše bilo pristalica stranaka FDP i AfD. Da li će sada, ukidanjem ograničenja, takvih briga biti manje, možda će pokazati rezultati sljedećeg Dojčlandtrend istraživanja, u junu.