Zveckanje oružjem u Kijevu

Ščastja je malo mjesto sjeverno od pobunjeničkog uporišta Lugansk na istoku Ukrajine. To je zapušteno naselje iz 50-ih godina prošlog stoljeća koje postoji samo zato što je svojedobno u blizini bila izgrađena elektrana. U njoj se proizvodi struja za čitavu regiju - pa i za Lugansk koji kontroliraju proruski separatisti. Na ulazu u Ščastje utaborili su se ukrajinski vojnici Kijevske pukovnije, no već kod mosta nešto južnije stoje luganski separatisti. Ukrajinci su u elektrani navodno u borbama 16. svibnja uhitili dva ruska vojnika koja se sada nalaze u Kijevu. Ukrajinska strana tvrdi da oni pripadaju ruskoj specijalnoj postrojbi. Za predsjednika Porošenka to je jasan dokaz da njegova zemlja nije u ratu s proruskim separatistima, nego s velikim susjedom Rusijom. Kao što je i bilo za očekivati, Moskva je to opovrgnula i priopćila da su obojica možda nekada ranije i bili pripadnici redovne ruske vojske, ali da to sada sigurno više nisu.

Priprema za invaziju

Sada se zvecka oružjem: u četvrtak je Markiyan Lubkivsky, nekadašnji ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, a sada glavni savjetnik ukrajinske tajne službe SBU, javnosti predočio oružje dvojice zarobljenika, ručne granate i dokumente koji bi trebali dokazati njihovu pripadnost drugom bataljunu treće ruske brigade za specijalne zadatke. Postrojba je navodno u Ukrajinu stigla 20. ožujka s ciljem da pripremi invaziju na područje oko Ščastja, na kojem se nalazi elektrana od strateške važnosti. Kijev je na Internetu objavio videosnimke razgovora s oba uhićena Rusa, zajedno s engleskim prijevodima kako bi ih razumio i svatko na Zapadu.

Kritika Amnesty Internationala

"Mi se trudimo da se prema njima ponašamo krajnje čovječno", kaže Libkivsky. "Uvjeti su stvarno dobri", potvrđuje voditeljica AI-jevog ureda u Kijevu Tatjana Masur. No odmah dodaje i kritiku: "Mi smo, doduše, mogli posjetiti obojicu, ali samo u nazočnosti časnika tajne službe." A to, ističe Tatjana Masur, nije način na koji AI djeluje. Prema međunarodnim standardima za ljudska prava ne bi se smjelo biti poduzimati ništa protiv interesa zarobljenika. Dakle, ne bi smjelo biti ni objavljivanja videosnimaka na Internetu. "Sigurno ih se ne bi smjelo snimati", kaže voditeljica ureda Amnesty Internationala u Kijevu. Ona bi danas trebala predstaviti izvješće o slučajevima neljudskog tretiranja zarobljenih vojnika kako na kijevskoj tako i na strani pobunjenika.

Nejasno je jesu li oba zarobljenika bili suglasni s time da ih se snima. "Ako je to bilo tako, onda nema problema, ali ako nije, onda to nije bilo u redu", kaže i Alexander Hug, zamjenik šefa Misije OESS-a. Jedan od dva zarobljena Rusa je sniman u bolesničkom krevetu. To doduše baš nije lijepo, ali, kako kaže europski diplomat u Kijevu, "Rusija Ukrajincima ne ostavlja mogućnost izbora".

Porošenko želi biti predsjednik mira

Predsjednik Ukrajine pak želi imati ulogu pozitivca u tom ratu. "Ja sam predsjednik mira", odlučno je izjavio Petro Porošenko u intervjuu njemačkoj javnoj televiziji ZDF na rubu svog prošlotjednog posjeta njemačkoj kancelarki u Berlinu. No promatrači OESS-a i njegovim vojnicima predbacuju da svako malo krše sporazum o primirju dogovoren u veljači u Minsku. Isto kao i pobunjenici.

Oni su se pak u međuvremenu još bolje naoružali. Ovoga tjedna su izviđačke bespilotne letjelice OESS-a snimile protuzračni sustav tipa Strela na području koje nadziru pobunjenici. Na dometu tog sustava je ukrajinski velegrad Mariupolj na obali Azovskog mora. Opasnost od nove eskalacije nasilja još nije uklonjena.

Telefonski broj supruge

Na vrhuncu novinske konferencije u kijevskoj središnjici tajne službe Lubkivsky je posegnuo za mobilnim telefonom. Iza njega stoji naoružani čovjek sa crnom maskom. Lubkivsky utipkava telefonski broj. On bi trebao pripadati supruzi jednog od zarobljenika, koja je očito već dala intervju ruskoj televiziji. Lubkivsky drži mobitel na mikrofonu. Na nazvanom broju se uključuje telefonska sekretarica. Glavni savjetnik tajne službe nakon toga daje taj telefonski broj okupljenim novinarima. Zanimljiva metoda. Sporno je hoće li ona pomoći Kijevu u borbi za moralnu prevlast u ovom sukobu.