Analphabetismus Deutschland
8. septembar 2010
Oni imaju problema prilikom kupovine određenih proizvoda ako se promijenilo pakovanje. Ili prilikom izdavanja stana. Kako potpisati ugovor? Traženje posla i polaganje vozačkog ispita su priča za sebe. Ljudi koji ne znaju čitati i pisati u Njemačkoj žive uglavnom povučen život - iz straha da bi novi prijatelji, kolege ili komšije mogle otkriti njihovu slabost. Jedan od njih je 45-godišnji Ralf koji je više od 20 godina radio u jednoj špediterskoj firmi. „Uvijek se morate skrivati. Nikada ne smijete iznijeti vaš problem. Nikada o tome nisam govorio. Uvijek sam skretao sa te teme. Stidio sam se“, priča on.
Možda je broj nepismenih u Njemačkoj daleko veći jer ne postoje jasni kriteriji za kategorizaciju nepismenosti. U februaru naredne godine bi trebali biti objavljeni rezultati istraživanja o tačnom broju nepismenih u Njemačkoj.
Broj nepismenih se ne smanjuje
Među mogućim razlozima za nepismenost su loši rezultati u prvom razredu osnovne škole ili zapostavljanje djeteta od strane roditelja. Prema rezultatima PISA studije, 14% 15-godišnjaka u Njemačkoj ima problema sa običnim tekstom. „Bez obzira na brojne ponude za školovanjem, broj nepismenih se ne smanjuje", kaže profesorica Cordula Löfler, koja se bavi pitanjem uzroka i prevencije nepismenosti.
„Učitelji nisu osposobljeni da dijagnosticiraju i uoče kada dijete ima poteškoća. Tokom daljeg školovanja je tako da učitelji misle da djeca znaju čitati i pisati“, objašnjava Cordula Löfler.
Njemačka, s obzirom na razvijenu privredu, manje daje za obrazovanje nego što je to prosjek OECD-a. Peter Hubertus, predsjednik Saveznog udruženja za opismenjavanje kaže da je neophodno ulagati više truda i rada kako bi se smanjio broj nepismenih. „U javnosti nam je potrebno više senzibilnosti. Trenutno postoje predrasude da je glup onaj ko ne zna čitati i pisati. S tim moramo prestati. Predrasude su netačne“, kaže Hubertus.
Većina nepismenih koja se odluči ponovo ići u školu, prvo se mora naučiti odnositi sa uvredama zbog njihovih poteškoća u čitanju i pisanju.
Autor: Özlem Ucucu / Mehmed Smajić
Odgovorna urednica: Marina Martinović