Šansa za budućnost zapadnog Balkana

Nakon što je njemačka kancelarka 15. jula prisustvovala konferenciji u okviru procesa Brdo-Brijuni u Dubrovniku, sada će skupa sa ministrom privrede Siegmarom Gabrielom i šefom diplomatije Frank Walterom Steinmeierom dočekati u Berlinu šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova i ministre privrede Albanije i zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, među kojima su i članice EU Slovenija i Hrvatske. Upravo je albanski premijer Edi Rama, koji je prije dva mjeseca u Berlinu imao poduži razgovor sa kancelarkom Merkel, i koji će u četvrtak (28.08.) izaći pred novinare zajedno sa njemačkom kancelarkom i predsjednikom Evropske komisije Barosom, bio jedan od inicijatora ove konferencije.

Cilj inicijative, koju je pokrenula njemačka kancelarka Merkel je, kako je saopštio njen portparol Steffen Seibert, da se u vremenskom periodu od narednih nekoliko godina, pozabavi otvorenim pitanjima u regionu i pruži nove impulse za njihovo rješavanje. "Pri tome se prije svega radi o podršci i jačanju međusobne saradnje zemalja regiona ali i podršci u političkom i ekonomskom približavanju Evropi, koje podrazumijeva i jačanje pravnih država. Njemačka stoji iza evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana, za koju je dala svoj pristanak", kaže se u saopštenju Steffena Seiberta.

Ulaganja u privredne projekte

Ministar privrede Sigmar Gabriel otvoriće "ekonomski dio" konferencije, na kojoj će se razmatrati razna ulaganja u privredne projekte od regionalnog značaja kao i ulaganja u energetske pojekte, tehnologiju i infrastrukturu. To će biti i tema prvog panela na kojoj će o privrednim projektima i saradnji diskutovati pozvani ministri privrede zemalja Zapadnog Balkana. Na drugom panelu će se razmatrati mogućnosti zapošljavanja, podrške firmama srednje veličine i mjere koje su potrebne kako bi se privukle investicije u zemlju. U nastavku su mogući razgovori koji se odnose na pojedinačne zemlje, sa ambasadama, delegacijama i agencijama za strane investicije. Jedan od partnera Njemačkog ministarstva privrede na konferencije biće Njemačka industrijska i trgovačka komora (DIHK).

"Mnogobrojna njemačka preduzeća otkrila su ovaj region i imaju pozitivna iskustva. Zemlje Zapadnog Balkana geopolitički imaju centralnu ulogu za evropske energetske i saobraćajne projekte. Činjenica da mnoge zemlje pojačano preuzimaju evropske standarde, nudi njemačkim preduzećima razne mogućnosti saradnje, tako da firme sa Zapadnog Balkana postaju sve traženiji partneri. To se odnosi i na ekološku sferu i sferu obnovljivih energija", kaže se u saopštenju njemačkog ministra privrede Sigmara Gabriela, objavljenom prije početka konferencije.

Merkelova i Steinmeier dočekuju premijere i šefove diplomatija

U četvrtak (28.8.) u 15:15 će ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier pozdraviti ministre vansjkih poslova zemalja regiona, nakon čega će početi savjetovanje u vili Borsig u Berlinu.

Skoro u isto vrijeme (15:20) će njemačka kancelarka pozdraviti šefove vlada i država Albanije, BiH, Kosova, Hrvatske, Bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i Slovenije, nakon čega će s njima biti održana radna sjednica. Evropsku uniju će u Berlinu predstavljati predsjednik Evropske komisije u odlasku Barroso. Prisutan će biti i kancelar Austrije Faymann. Potom će se u okviru radne večere od 18:30 do 20:30 održati plenarna sjednica.

Poslanik njemačkog Bundestaga, demohrišćanin Thorsten Frei (CDU), član parlamentarne grupe za prevenciju civilnih kriza smatra da je konferencija u Berlinu jako dobra inicijativa njemačke vlade i njemačke kancelarke. "Konferencija, koja se ove godine održava u Berlinu, održavaće se kontinuirano svake godine. Smatram da je to važno jer sam, obilazeći ovoga ljeta mnoge zemlje Balkana primjetio da su neki problemi vrlo slični sa kojima se zemlje susreću na putu evropskih integracija. Naravno da se zemlje različito razvijaju i upravo su, ako pogledate BiH, gdje imamo posla sa dva entiteta, izazovi posebno veliki, posebno kada je u pitanju izgradnja države i državnih struktura, koji utiču na sve važnije teme. Dobro je zajednički raditi na strategiji za rješavanje krize i vidjeti gdje je moguća snažnija kooperacija sa Njemačkom na putu u EU.

Jači angažman Njemačke nije nerealan

Thorsten Frei smatra da jači angažman Njemačke na Zapadnom Balkanu, i pored aktuelnih kriza u Ukrajini, na Bliskom istoku i sa IS-om u Iraku, nije nerealan. "Zapadni Balkan i BiH ostaju u našem vidokrugu. Radi se o tome kako da podržimo proces transformacije ove zemlje i kako da ojačamo snage u samoj zemlji." Njemačka će tu igrati konstruktivnu ulogu, kaže Thorsten Frei. "Vjerujem da se moramo skoncentrisati na to da BiH i dalje razvijamo kao zemlju. Pretpostavka za to je da entiteti snažnije sarađuju a ne da se samo radi na osiguravanju sopstvene moći i vlasti. Važno je razviti zajedničku viziju za zemlju. Mislim da je to ono što ljude zanima. Nezaposlenost od 30 posto, kakav je balkanski prosjek, je neprihvatljiva. Prosječna primanja ljudi u BiH su preniska. BiH ima jednu od najnižih stopa privrednog rasta u regionu. Stoga se odgovorni političari ne trebaju baviti scenarijima otcjepljenja, već u središte pažnje treba da stave poboljšanje uslova života stanovnika", smatra Thorsten Frei.

EU ili Njemačkoj tu nije stalo do, kako ističe Frei, nekakve političke moći niti ima bilo kakve pretenzije, već se samo radi o tome da se neko pobrine za sigurnost i stabilnost BiH, da joj pomogne u izgradnji pravne države, medijskih sloboda i jake demokratije, koja bi bila podloga za ekonomsko blagostanje. "Mislim da je u interesu Njemačke i EU da taj cilj ostvarimo, neovisno od poziva na otcjepljenje ili neovisno od toga kakvu ulogu Rusija ima u Republici Srpskoj."

Thorsten Frei dodaje da EU i Njemačka moraju pomoći da se razvije zajednička vizija za zemlju, a ne da entiteti konfrontativno stoje jedan naspram drugog. Na kraju krajeva, kaže on, "i konferencija o Zapadnom Balkanu pokušava to stimulirati. O skrivenim namjerama Berlina, kako komentiraju pojedini mediji u RS-u, tu, kaže Frei, ne može biti govora. Predsjednik RS-a Dodik nije pozvan u Berlin, jer postoje jasna pravila: pozvani su samo državni premijeri, ministri vanjskih poslova i privrede. A to važi i za Bosnu i Hercegovinu, koju će predstavljati predsjedavajući Vijeća ministara Vjekosav Bevanda, ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i ministar privrede (vanjske trgovine i ekonomskih odnosa) Boris Tučić.