Šešelj u Hagu nakon izbora?

Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj je, nakon povratka iz Haga zbog humanitarnih razloga, nastavio tamo gdje je stao i prije dobrovoljne predaje Haškom tribunalu. Tokom proteklih godinu dana izazvao je čitav niz incidenta na regionalnom i unutrašnjem planu, nastavio je sa miniranjem ostatka opozicije, a od dugo očekivanog žestokog obračuna sa nekadašnjim partijskim saborcima Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem, nije bilo praktično ništa. Vojislav Šešelj povremeno kritikuje Tomislava Nikolića, ali to nikada ne čini kada je riječ o Aleksandru Vučiću. Međutim, paljenje zastava Evropske unije i NATO, verbalne čarke sa Hrvatskom i mlaka opoziciona djelatnost bili su ipak dovoljni da u život vrate već zaboravljene radikale. Šešeljeva stranka bi, prema istraživanjima javnog mnijenja, trebalo da uđe u sastav budućeg parlamenta. On je svojim tvrdim stavom da se neće dobrovoljno vratiti u Hag, takođe zakomplikovao političku situaciju sadašnjim vlastima, i presudu će saslušati u Beogradu.

Hag se koristi za porast tenzija

Ponovo se uoči presude Vojislavu Šešelju ponavljaju neke stvari u regionu, kada svaka presuda ili okrugla godišnjica bivaju iskorišćeni za porast tenzija, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. „Mislim da i nakon presude Šešelju možemo očekivati neke teške riječi i izjave, to potraje nekoliko dana, a onda će opet naići neka godišnjica i tako ćemo se vrtjeti u krug.“

Bilo je očekivanja da će Šešelj nešto više uzdrmati svoje bivše saborce – sadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića – ali se to ipak nije desilo, primjećuje Popov. „Jer, sve ovo što se dešavalo u proteklih godinu dana više je ličilo na cirkus nego na neku ozbiljnu politiku. Jedino što je Šešelj uspio je da radikale podigne iznad crte, i vjerovatno ćemo sada imati radikale ponovo u skupštini. Tako ćemo sada poslije izvjesnog vremena imati u skupštini bar dvije političke grupacije koje su protiv evropskih integracija i za bliskiju saradnju sa Rusijom“.

Radikali – glavobolja za vlasti

Ne možemo znati kakvu će presudu Šešelj dobiti, ali sigurno je da će ona dodatno zakomplikovati situaciju u Srbiji, a najvjerovatnije i u regionu, ističe za DW profesor Fakulteta političkih nauka Đorđe Pavićević. „Vrlo je vjerovatno, ukoliko Šešelj bude dobio zatvorsku kaznu koja je duža od onoga što je proveo u pritvoru, da će to biti velika glavobolja za vlasti u Srbiji. Jer, najvjerovatnije da će se Šešelj naći kao poslanik u parlamentu, a to važi i za troje radikala koje Hag takođe potražuje zbog ometanja rada tog suda. To će značiti, jer su svi oni izjavili da se neće dobrovoljno predati, da će vlasti možda morati da Hagu kako znaju i umiju isporuče čak četiri poslanika novog saziva Skupštine Srbije.“

Bilo bi takođe pretenciozno reći da je sam Šešelj najzaslužniji za pogoršanje međudržavnih odnosa u regionu, smatra Đorđe Pavićević „On je samo podsjetio na neke loše dane koje smo imali u uzajamnim odnosima, ali političke promjene u regionu su tome najviše doprinijele. Recimo, i srpsku i hrvatsku vladu čine ljudi koji su u manjoj ili većoj mjeri bili učesnici sukoba devedesetih godina, i bilo je i za očekivati da se ti odnosi pogoršaju. Šešelj je tu bio samo dobro oruđe za podgrijavanje atmosfere, i da dodatno zakuva negativnu atmosferu.“

Hrvatska radikalizacija

Aleksandar Popov takođe misli da je Vojislav Šešelj periferna ličnost u čitavoj priči oko srpsko-hrvatskih odnosa. „To je jedan klovnovski način vođenja politike, i na to ne bi smio niko da se upeca. Tu bi ipak trebalo napomenuti da oštre reakcije koje stižu iz Hrvatske ipak nisu neočekivane – dobar dio nedjela koje se pripisuju Šešelju vezan je baš za Hrvate. Uzmimo samo protjerivanje Hrvata iz Srema, Hrtkovci su tu jedan očigledan primjer. On je očito ozbiljno djelovao na potpirivanju ratnog sukoba. Šešeljevci su imali svog udjela i u Bosni i Hercegovini.“

Drugi razlog za tako oštre reakcije iz Hrvatske ima veze sa tamošnjim vlastima, koje svoju politiku u dobroj mjeri prave na kreiranju spoljnih i unutrašnjih neprijatelja, navodi Popov. „Vidimo da se tamo manjine, bilo nacionalne ili političke, u dobroj mjeri osećaju ugroženo. Sadašnja garnitura vlasti u Hrvatskoj je radikalizovala političku scenu, i to se onda reflektuje i na odnose sa susjedima. Vidimo da se svako malo pojavi neko upozorenje – ili da će se blokirati neka poglavlja u pregovorima Srbije sa EU, ili se postavlja pitanja granica, nestalih, ili procesuiranja ratnih zločina.“

Usporavanje evropskih integracija?

Srpske vlasti su do sada nekako uspjevale da odlože vraćanje Vojislava Šešelja u Hag, ali kako vrijeme prolazi to će biti sve teže, upozorava Đorđe Pavićević. „Ukoliko se proces Šešelju nastavi i nakon presude, uključujući tu i slučaj troje radikala koje Hag takođe traži, država će imati obavezu da tu saradnju i po Zakonu o saradnji sa Haškim tribunalom nastavi. Imajmo na umu da je slučaj Florans Artman na neki način ojačao legitimitet Haga, i da je pokazao da tu nema previše zaštićenih“.

Ako nakon presude Šešelju, ukoliko naravno kazna bude duže od dosadašnjeg pritvora, vlasti ne sprovedu Vojislava Šešelja u Hag, mogu se očekivati neke sankcije, prije svega u vezi usporavanja evropskih integracija Srbije, kaže Aleksandar Popov. „Ili će na kraju, ali kad prođu izbori, isporučiti Šešelja u Hag, što je ja mislim najvjerovatnija opcija“.