Šta radi Svjetska zdravstvena organizacija?
7. april 2020
Ljudi posebno postanu svjesni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) onda kada nastupi međunarodni zdravstveni problem, poput širenja svinjske gripe 2009. godine ili epidemije virusa ebole 2014. i 2019. godine, te širenja nove vrste korona-virusa početkom ove godine. Međutim, zadaci i područja djelovanja ove specijalne agencije Ujedinjenih naroda (UN) su mnogo širi od toga.
S ciljem postizanja najvišeg nivoa zdravlja širom svijeta, SZO pruža ne samo hitnu pomoć u slučaju katastrofa, već prati i procjenjuje razvoj zdravlja na globalnom nivou, uključujući na primjer prehranu i sanitarne uslove. Sa 194 države članice, SZO je glavni lider u istraživanju zdravlja i uspostavljanju zdravstvenih normi i standarda širom svijeta.
Zašto je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija?
Ideja o posebnoj agenciji čiji će zadatak biti briga o zdravlju nastala je na osnivačkoj konferenciji Ujedinjenih naroda ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Države su bile svjesne da su za održavanje mira i sigurnosti širom svijeta - što je i glavni cilj UN-a - potrebna rješenja za zdravstvene probleme. Ustav Svjetske zdravstvene organizacije 1946. godine je potpisala 61 zemlja u New Yorku. Ustav je stupio na snagu 7. aprila 1948. godine - datum koji se danas obilježava kao Svjetski dan zdravlja. Sjedište agencije UN-a je u Ženevi u Švicarskoj, a tu je i šest regionalnih ureda, te 150 državnih odjeljenja širom svijeta. Prema navodima iz SZO, u ovoj organizaciji zaposleno je oko 7.000 osoba.
Kako se finansira SZO?
Programski budžet Svjetske zdravstvene organizacije 2020 - 2021 iznosi 4,8 milijardi američkih dolara (4,2 milijardi eura). Otprilike petina ovog budžeta, koji se određuje svake dvije godine, dolazi od obaveznih doprinosa koje uplaćuju države članice – njih 194. Međutim, ne plaća svaka zemlja isto i tačan iznos doprinosa svake države članice se temelji na solventnosti te iste države.
Ostatak budžeta dolazi iz dobrovoljnih priloga država članica, kao i donacija različitih fondacija, institucija UN-a, nevladinih organizacija i privatnih pojedinaca. Činjenica da je ovaj udio finansiranja neprekidno rastao tokom posljednjih desetljeća izaziva kritike da bi to moglo ugroziti neutralnost Svjetske zdravstvene organizacije.
Prema navodima Njemačkog društva za Ujedinjene narode (DGVN), na primjer u budžetu za period 2010 - 2011. deset najvećih državnih donatora (uključujući i obavezne i dobrovoljne doprinose) ostvarilo je preko 60 posto ukupnog budžeta. Među njima su Sjedinjene Američke Države, Japan i Njemačka. Godine 2012-2013. najveći donator bila je Fondacija Bill & Melinda Gates, koja je donirala više od SAD-a.
Koju ulogu igra SZO u korona-krizi?
Svjetska zdravstvena organizacija ima centralnu ulogu u borbi protiv širenja nove vrste korona-virusa. U slučaju zaraznih bolesti poput AIDS-a, malarije, a sada i COVID-19, SZO koordinira međunarodne aktivnosti, uključujući u ovom slučaju i saradnju u istraživanju korona-virusa, razvoju testova, lijekova i cjepiva. Između ostalog, pokrenula je prekograničnu kliničku studiju s ciljem ispitivanja postojećih lijekova na njihovu djelotvornost protiv COVID-19.
"Opasnost za javno zdravlje međunarodnih dimenzija", koja je proglašena zbog korone krajem januara 2020. godine, krajnje je sredstvo koje posjeduje SZO. Takvo zvanično proglašenje otvara vrata za korištenje finansijskih i drugih resursa. Proglašenje vanrednog stanja podrazumijeva i konkretne preporuke za djelovanje državama članicama, poput karantenskih mjera ili ograničenja putovanja. Odbor za hitne slučajeve koji se sastoji od zdravstvenih stručnjaka, virologa i drugih naučnika kontinuirano prilagođava mjere i akcije postojećoj situaciji. Iako preporuke nisu pravno obvezujuće, zemlje ih se uglavnom pridržavaju.
Početkom marta SZO je službeno proglasila pandemiju korona virusa. Međutim, time je organizacija samo priznala da je zaraza novim korona-virusom Sars-CoV-2 dostigla globalne razmjere. Generalni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus tada je izjavio da proglašenje pandemija ne mijenja ono što radi SZO i šta bi druge zemlje trebale raditi.
Kako se gleda na angažman SZO u korona-krizi?
Svjetska zdravstvena organizacija je za svoje rano i odlučno djelovanje u slučaju korona krize - za razliku od reakcije na pandemiju svinjske gripe 2009. ili krize ebole 2014. i 2015. – pohvaljena. SZO je, nakon spomenutih epidemija, priznala svoje greške i promijenila odnos prema zaraznim bolestima.
Trenutni uspjeh organizacije kao globalnog kriznog menadžera neki pripisuju i šefu SZO-a Tedrosu, koji je na toj funkciji od 2017. godine i smatra se liderom koji se ne boji javnosti. Međutim, i on je pretrpio kritike nakon što je pohvalio Kinu zbog odnosa prema korona-virusu nakon što je ta država prvo ignorisala epidemiju u Wuhanu da bi nakon toga provodila rigorozne mjere.